Što o "Ljetnom dnevniku rata" Vladimira Stoisavljevića, napisanom '91., kažu kritičari danas? Nalikuje li bečki sajam knjiga našim sajmovima? Kako su svoj svijet opisali polaznici splitskog Centra za autizam?
kako smo usvojili i živjeli Alana Forda i što je o nama i Alanu napisao Lazar Džamić u knjizi "Cvjećarnica u kući cveća", zašto Ličani nisu oduševljeni načinom na koji ih Damir Karakaš opisuje u svojoj ličkoj trilogiji i što smo snimili u njegovoj rodnoj Plašćici, te doznajte može li Zagreb postati gradom poezije?
U goste nam dolazi Dževad Karahasan i otkriva koliko 12. stoljeće, o kojem je pisao romanu "Sjeme smrti", nalikuje na naše doba; pogledajte kako izgledaju knjige kad ih ne pišu pisci, već stvaraju likovnjaci; i što je o generaciji koja se iz hipija pretvorila u japije George R. R. Martin napisao u "Pjesmi sudnjeg dana".
Što o romanu Ive Brešana "Sedam stuba do trona" misli njen urednik Velimir Visković a što kritičarka Helena Sablić Tomić, kako izgledaju knjige koje ne pišu pisci, već stvaraju likovnjaci, te zašto bogate susjede kultne milanske knjižare "Pecorini" uopće ne zanimaju vrijedna izdanja koja se u njoj prodaju.
Razgovor u studiju s kritičarima Katarinom Luketić i Borisom Postnikovim o romanu "Dublineska" Enriquea Ville Matasa. Roman je zasnovan na ideji o smrti tzv gunetbergove ere koja je izgubila bitku s digitalizacijom. S tim u vezi je i sljedeći prilog o digitialnim knjigama u Hrvatskoj koje se nude besplatno. Dario Grgić u svojoj telekolumni prisjetio se života i djela Louisa Ferdinanda Celinea, francuskog književnika, autora čuvenog romana "Putovanje na kraj noći". Novinarka Hanja Rakovac u Milanu je presrela i saslušala autore "Shortologije", zbirke priča napisane univerzalnim znakovima kakve, primjerice, nalazimo na vratima javnih wc-a i sl.
Gost u emisiji je njemački pisac kriminalističkih romana Oliver Bottini čiji je roman "Po nalogu očeva" upravo objavljen u Hrvatskoj. O tome koliko su naši pjesnici prisutni na španjolskom govornom području otkriva španjolsko-peruanski akademik Alfredo Perez Alencart, a u emisiji govorimo i o Johnu Brockmanu, uredniku navodno najpametnije internetske stranice na svijetu, „Edge.org“, te novoj knjizi Noama Chomskog. Telekolumnist Dario Grgić iz zaborava je izvukao mađarskog pisca Gyulu Illyesa, čija su djela poslužila kao predlošci za snimanje filmova jednom drugom velikom Mađaru, Beli Tarru.
Što Vladimir Stojsavljević iz Ministarstva kulture i Nenad Bartolčić iz udruge Knjižni blok predlažu nakladnicima pred propašću, knjižarima u nestajanju i svima koji od knjiga pokušavaju živjeti; o čemu Chuck Palahniuk, autor kultnog "Kluba boraca" piše u romanu "Rigotina"; te kako jedan ortodont iz Irana prevodi perzijsko pjesništvo na hrvatski, a našu književnost na perzijski.
Kod nas gostuju predsjednici dvaju društava - pisaca i književnika, i objašnjavaju pravila po kojima će raspodijeliti novac namijenjen autorima za javnu posudbu njihovih knjiga. U Šibeniku smo posjetili Ivu Brešana, a nakon dalmatinskog, vrhunski američki humor pronašli smo u novom izdanju kultnih "Nuspojava" Woodyja Allena.
Koga je sve Gordan Nuhanović susreo na sajmu knjiga u Leipzigu, što književnica Sanja Lovrenčić ima za reći o svom novom romanu "Ardura", te u prilogu o knjizi "Tko je taj čovjek" doznajte je li moguće zaista upoznati Boba Dylana.
Donosimo razgovor s pripovjedačem, aktivistom i hodačem Edom Popovićem, koji je upravo objavio publicističke zapise pod knjiga pod naslovom "U Velebitu". Prijevod knjige Aldousa Huxleya "Perenijalna filozofija" povod je reportaži o tom kultnom engleskom pripovjedaču i teoretičaru, a u emisiji imamo i razgovor s mladim splitskim pjesnikom Markom Pogačarom, autorom vrlo zapažene zbirke "Crna pokrajina".
Koje se predrasude o svijetu kroz liriku prenose učenicima i kako Cesarićeva poezija može postati instrumentom njihove pretvorbe u pasivne poslušnike tumači autor knjige "Tko je u razredu ugasio svjetlo?", predstojnik Katedre za noviju hrvatsku književnost, Tvrtko Vuković. Kako je pjesme iz svoje nove zbirke "Crna pokrajina" pročitao i što je o poeziji rekao pjesnik mlađe generacije Marko Pogačar, te kako danas izgledaju legendarna "Jutra poezije"?
Doznajte kako su se Međimurje i ruralni kajkavski uvukli u roman "Črna mati zemla" Kristiana Novaka, i što o knjizi misle kritičari Jagna Pogačnik i Denis Derk. Piše li se na internetskom portalu Arteist o književnosti i kulturi drukčije no drugdje i zašto pisac i prevodilac Boro Radaković Hanifa Kureishija i njegovu "Intimu" smatra važnima.
S Draženom Ilinčićem razgovaramo o njegovu "Posljednjem koraku", romanu predstavljenom u "Noći knjige", a o najslavnijim bićima noći - vampirima, čiju je povijest istražio francuski medijavelist Claude Lecoutex govori domaći vampirolog Boris Perić.
Kako se Filip Latinović iz Krležina romana vratio u sadašnjost u novoj knjizi Borisa Perića, koliko je Filipov povratak bio uspješan govori kritičarka Helena Sablić Tomić. Može li pisanje zamijeniti psihoterapiju i arhitekticu pretvoriti u spisateljicu saznajemo od autorice "Samosanacija" Suzane Matić. A povijest i moguću budućnost "Arapsko-izraelskih sukoba" tumači politolog i povjesničar Boris Havel.
Može li nam antropologija pomoći da shvatimo kuda ide ovaj svijet, povod za razgovor s antropologom Tomislavom Pletencem je upravo objavljena knjiga "Antropologija i moderni svijet" Claudea Levi-Straussa; je li se Bret Easton Ellis, kultni pisac 80-ih, okrenuo filmu; te kako je mlada rusistica Ivana Peruško odlijepila etikete sovjetskog i antisovjetskog s Gorkoga i Bulgakova.
U emisiji "Knjiga ili život" gostuje talijanski filozof s pariškom adresom Maurizio Lazzarato i govori o "proizvodnji zaduženog čovjeka". Na Riječkom sajmu knjiga "Vrisak" razgovarali smo s rumunjskim piscem Florinom Lazarescuom, a pozabavili smo se i s prvim hrvatskim prijevodom romana "Ubojica u meni", klasika noira Jima Thompsona.
Što naši kritičari misle o slovenskom piscu Feriju Lainščeku, kako je bivši zatvorenik Bernard Stiegler postao filozof i prešao put od ćelije do katedre, te zašto je Faruk Šehić u "Knjizi o Uni" rekonstruirao svijet koji više ne postoji.
U posljednjoj ovosezonskoj epizodi emisije "Knjiga ili život" razgovaramo s libanonskim autorom koji živi i piše u Kanadi, Rawijem Hageom, te s portugalskom spisateljicom Dulce Marijom Cardoso, a na domaći se teren vraćamo pričom o "Hrvatskoj narodnoj mitologiji".
Emisija "Knjiga ili život", obnovljena i posve drukčija, sada na Trećem kanalu, ponovno vraća književnost na Hrvatsku televiziju. Dinamično, u samo 7 minuta, svakoga dana od ponedjeljka do četvrtka, predstavljat ćemo nove knjige, razgovarati s piscima i njihovim kritičarima, podsjećati na književne klasike koji su formirali današnje umjetnike.
"Knjiga ili život" predstavlja arhitekta i pisca Borisa Popovića koji otkriva što je htio reći knjigama "Vuizam" i "Sva predivna, beskonačna i konačno mrtva".
"Knjiga ili život" predstavlja urednicu i spisateljicu Irenu Lukšić.
Kako se riječki novinar, pjesnik i kritičar Davor Mandić upustio u avanturu pisanja proze u zbirci priča "Valjalo bi me zamisliti sretnim".
Prevoditeljica Petra Mrduljaš Doležal u društvu vitezova "Reda srebrnog zmaja" predlaže za prijevod viteške priče, naravno.
Jedan od najboljih suvremenih ruskih pisaca Mihail Šiškin govori o dobu novinarstva u kojem riječi u jednom danu zastare, o riječima koje su mrtve dok ih pisci ne uskrsnu i domovini na koju bi želio biti ponosan a ne može.
O epistolarnom romanu "Pismovnik" i njegovu mjestu u ruskoj književnosti govori kritičar Neven Svilar.
Kako je književnost utjecala na filmskog redatelja Petra Krelju i zbog čega je u Proustovu djelu pronašao i svoj život?
U rubrici "Ulični hodač" osvrćemo se na novu knjigu španjolske spisateljice Rose Montero. Njezina autopoetična knjiga "Luđakinja u nama" govori o grozničavoj potrebi za pisanjem i čitanjem, dakle, o onome dežurnom luđaku/luđakinji što nas tjera u ralje literature. O Rosi Montero, o pisanju i o čitanju razgovaramo s Dariom Grgićem.
Zovu ga "crnim vitezom češke književnosti ". Miloš Urban, romanopisac je koji u emisiji "7 minuta s autorom" otkriva kako su ga engleski horori, koje je gledao na TV kao dječak, usmjerili ga prema zaboravljenim žanrovima. U Zagrebu je predstavio triler o Pragu, roman "Lord Mord". Trenutno u Pragu sudjeluje u međunarodnom projektu "urbo kune", što na esperantu znači zajednički grad. U emisiji "Knjiga ili život" otkriva priču o fiktivnom gradu, temi filozofskog ZF-a koji piše.
Kritičar Neven Vulić za roman "Lord Mord" češkog romanopisca Miloša Urbana kaže kako je zanimljiva povijesna alegorija naše svakodnevice i propitivanje cijene napretka. Lord Mord ili Lord Smrti preporučujemo svima koji uživaju u atmosferi raskalašenosti koja simptomatično prethodi raspadu velikih i moćnih carstava. Radnja romana zbiva se 1897. u vrijeme raspada Austro-Ugarske Monarhije.
U knjizi "Književnost kao prisjećanje" prevoditelj i komparatist književnosti Lovro Škopljanac istražio je što pamte čitatelji, onih 99 posto neprofesionalnih čitatelja. U emisiji "Knjiga ili život" Lovro Škopljanac otkriva da ne može pobjeći iz kože profesionalnog čitatelja pa se, baš u skladu sa svojim radnim mjestom, Katedrom za komparativnu povijest hrvatske književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, često sjeti "Zbornika Nikše Ranjine", svoga prvog književnog prijevoda, posljednjeg romana Virginije Woolf "Između činova" i jedne od temeljnih knjiga u životu svakog prevoditelja "After Babel", Georgea Steinera.
U rubrici "Kucamo na vrata zaboravljenih asova" obrađujemo slučaj japanskog pisca i dramatičara Yukija Mishime koji je nedvojbeno obilježio poslijeratnu kulturu modernog Japana. Bio je jedan od najpopularnijih pisaca šezdesetih i sedamdesetih, a dosta je prevođen i na hrvatski jezik. Njegovo djelo "Ispovijedi maske" objavljeno je u Europskom glasniku. Pred kraj života pokušao je izvesti državni udar s namjerom da vrati cara na japansko prijestolje. O Mishimi govori književni kritičar Dario Grgić.
"Moj slučaj s Nietzscheom" tumači Lovro Pogorelić u emisiji "Knjiga ili život". Pijanist koji od 17. godine koncertira po cijelome svijetu, iz dnevne sobe, uz klavir, govori kako je u profesionalnoj fazi kada mu odgovara promišljati misao pruskog filozofa. Knjiga "S onu stranu dobra i zla" u fokusu je Lovrinog interesa. Iz nje nam je, s prozora svoga doma, čitao najznačajnije aforizme.
S kritičarkom Katarinom Luketić razgovaramo o novoj knjizi Dubravke Ugrešić. Doznajte zašto autorica vidi Europu u tonu sepije i kako u svojoj esejistici daje dijagnozu našeg društva i vremena.
SWAMI VIVEK PURI Swami Vivek Puri jogom se bavi od 14. godine tako da vježba 34 godine. 2007. postaje swami, sanjasi što znači onaj koji je ovladao samim sobom. Od 2013. je mahamndalešvar - onaj koji brine o očuvanju dharme - ispravnog života i duhovnosti. Swami Vivek Puri objašnjava zašto sve knjige nisu uvijek jednako dobre nego ovise o mjestu i vremenu u kojem smo ih čitali.
Uz sjajne mađarske pisce poput Petera Nadasa i Imre Kertesza, primjerice, odnedavno na hrvatskom, u izvrsnom prijevodu Viktorije Šantić, možemo čitati knjige izvanrednog Laszla Krasznohorkaija: roman "Rat i rat", pripovijetku "Posljednji vuk" i "UnutraJeŽivotinja", knjigu nastalu suradnjom Krasznahorkaija i Maxa Neumanna. Laszlo Krasznahorkai je prošloga tjedna gostovao u Zagrebu pa svi vi kojima se svidio i oni koji su druženje s piscem uživo propustili svakako pogledajte gostovanje Laszla Krasnohorkaija u emisiji "Knjiga ili život".
Laszlo Krasznohorkai našim je gledateljima nedavno bio najpoznatiji kao pisac prema čijim je knjigama kultni mađarski redatelj Bella Tarr snimao filmove, primjerice 7 i pol sati dug "Sotonski tango". Gledatelji Hrvatske televizije mogli su vidjeti dva Tarrova filma snimljena prema Krasznohorkaijevim knjigama "Werkmeisterove harmonije" i "Torinski konj". Večeras kritičar Neven Svilar govori o Krasznohorkaiju kao piscu sjajnog romana "Rat i rat" i pripovijetke "Posljednji vuk".
"10 minuta s akademkinjom Dubravkom Oraić Tolić" emisija je u kojoj jedina naša akademkinja u Razredu za književnost, sveučilišna profesorica, pjesnikinja, esejistica i prevoditeljica, za gledatelje emisije "Knjiga ili život" izdvaja tek dio svega što je napisala. Poemu "Urlik Amerike" recitira u shopping centru okružena lego kockicama. Uspinjača je mjesto gdje izgovara vražji stih iz Palindromske apokalipse. Akademkinja Dubravka Oraić Tolić potpuno je drugačija od drugih. Vidjet ćete kako i zašto.
U današnjem izdanju emisije "Knjiga ili život" Helen Sinković govori o knjigama koje je prevela - riječ je o nekim od najzanimljivijih autora njemačkog govornog područja. Doznajte što je Helen rekla o nedavno objavljenom romanu "Kad svjetlost nestaje" Eugena Rugea.
Roker za pisaćim stolom, autor prvog našeg urbanog teksta "Sjaj epohe", supokretač FAK-a. Borivoj Radaković eksluzivno u emisiji "Knjiga ili život" čita dio romana u nastajanju koji će se zvati HBLJ (Hrvatski bedem ljubavi). Možete čuti i kako sa svojim bendom svira i pjeva "Boro bluz" jer evociramo vrijeme kraja 20. stoljeća kada je knjiga bila živa i vrijedna medijske pozornosti.
Jedan od najcjenjenijih europskih romanopisaca, Španjolac Javier Cercas, svojim romanima izaziva rasprave u svojoj rodnoj zemlji i izvan nje. Peruanski nobelovac Mario Vargas Llosa nazvao ga je "veličanstvenim dokazom da angažirana književnost nije mrtva". Da je to tako, dokazuju nam njegovi i na hrvatski prevedeni romani.
Danas predstavljamo dr. sc. Filipa Hameršaka i njegovu knjigu "Tamna strana Marsa", kao inovativan doprinos hrvatskoj historiografiji i prvu studiju o svjedočanstvima hrvatskih vojnika koji su ginuli u jednom od najvećih masakara u povijesti, Prvome svjetskom ratu.
U emisiji "Knjiga ili život" s Damirom Karakašem obilazimo mjesta na kojima protagonist njegova romana "Blue Moon" provodi kraj 80-ih, ista mjesta na kojima je te godine nakon kojih se sve promijenilo proživio i sam autor romana. Karakaš nas vodi u šetnju od Kulušića i Studentskog doma "Moša Pijade" do Like i govori o vremenu iz kojeg je bilo teško zamisliti budućnost.
U kanuu na zagrebačkom Jarunu Dinko Telećan čita dijelove svog prvog romana "Dezerter". Prevoditelj, pjesnik, putopisac u našoj emisiji govori kako se otisnuo u romaneskne vode s jednog od otoka u zadarskom arhipelagu.
Prvi roman "Dezerter" Dinka Telećana, prevoditelja, pjesnika i putopisca, središnja je tema kritike u ovoj emisiji "Knjiga ili život". Roman i razgovor o "Dezerteru" namijenjen je svima koji žele nakratko nestati iz svijeta koji poznaju, otputovati i putovati, jednostavno dezertirati iz svakodnevice.
Kako je u svojoj knjizi "Mučenice" Želimir Periš tematizirao problematiku ženskog rodnog identiteta kroz povijest i u suvremenom hrvatskom društvu i zašto je ta knjiga projekt, otkriva večerašnja emisija Knjiga ili život.
Zašto je Želimir Periš napisao veliku sagu o ženi? Kako se taj zadarski pisac uvukao pod kožu Evi, Penelopi, Mariji Curie, ženama naše svakodnevice, djevojkama, majkama, suprugama, kćerima, unukama i zašto tu knjigu moraju pročitati muškarci, doznajte u novom izdanju emisije Knjiga ili život.
Što je Dževada Karahasana privuklo perzijskom matematičaru, astronomu, filozofu i pjesniku Omaru Hajjamu? Je li on doista Faust Orijenta i naš suvremeni junak, te zašto njegov roman "Utjeha noćnog neba" ne traži čitatelje, nego sugovornike, pitanja su to na koja odgovara emisija Knjiga ili život.
Kako je Dževad Karahasan u romanu "Utjeha noćnog neba" beletristički prikazao kompleksnu i dramatičnu epohu islamskog srednjeg vijeka primjećujući i mnoge fenomene koji obilježavaju naš današnji svijet? Je li zaista ta epoha tako slična našoj? Na koji je način ušao u intimni svijet svojeg junaka Omara Hajjama i kakav je pripovjedač, doznajte u večerašnjoj emisiji Knjiga ili život.
Glavni lik naše emisije na temu "Moj slučaj s ..." je Dean Kotiga. Filmski kritičar, komparatist, hedonist i mnogima najhumorističniji lovac u TV kvizu "Potjera". Za sebe kaže da je prije svega Motovunjanin - Istranin. Svojim posebnim stilom otkriva nam zašto ga teretana podsjeća na Thomasa Manna, balet na krimi priču, a domar na Cervantesa.
„7 minuta s Ivanom Rogar“ emisija je u kojoj predstavljamo tu spisateljicu, urednicu i prevoditeljicu. Njezina nedavno objavljena prva knjiga „Tamno ogledalo“ zbirka je priča kojima Ivana ne želi utješiti čitatelja nego ga uznemiriti. Teme i motivi su razni naprimjer loše prijateljice, zlostavljane žene, mediokriteti. Nakon što pročitate priče, stanite i zapitajte se: „Što to nije u redu s ovim svijetom?“, jer ako ste uistinu čovjek onda svijet o kojem piše Ivana, nije vaš svijet.
Spisateljica, urednica i prevoditeljica objavila je zbirku priča koje funkcioniraju kao odraz društva u kojem nedostaje empatije. Budući da je odraz u ogledalu mnogih sve tamniji možda nas Ivanine priče malo trgnu.
Ksenija Kušec studirala je arhitekturu i Muzičku akademiju, svira saksofon i klavir, predavala je u gimnaziji i počela pisati... Objavila je dvije knjige za djecu „Priče iz Sunčeva sustava“ i „Janko i stroj za vrijeme“ a u emisiji „Knjiga ili život“ govori o svojoj zbirci kratkih priča „Reci mi sve“ i novom romanu „Sobe“ u kojem kroz mnoštvo sjajno zapaženih detalja gradi sliku male otočke sredine, piše o zanemarivanju u braku, jednoj nemogućoj ljubavi i ljudskoj pohlepi. Ksenija Kušec je jedna od najzanimljivijih spisateljica koje su objavljivati počele u protekloj petoljetki.
Iako je putopisanje u Hrvatskoj sve popularnije, književna vrijednost tih uradaka uglavnom je niskog intenziteta. Zato je klasični pristup Juraja Bubala gotovo iznimka. Nakon dvije zapažene putopisne knjige, svojom zadnjom knjigom "Dodir Orijenta", Bubalo potvrđuje visoke standarde svoga pisanja. Riječ je o desetak putopisnih cjelina, od inicijalnog putovanja u Grčku pa sve do uobičajenih, daleko-istočnih destinacija, a svako od putovanja obogaćena je referencama na Bubalove velike literarne prethodnike.
Sutra u Splitu počinje "Pričigin", festival pričanja priča koji se održava već deveti put. Uigrani tim Petar Filipić i Renato Baretić vratili su u Hrvatsku kulturu usmeno pripovijedanje a na "Pričigin" privukli mnoštvo ljubitelja priča. Interes je toliki da je zbog gužve iz godine u godinu sve teže pronaći mjesto u prostorima u kojima se festival održava. Priču o "Pričiginu" u našem zagrebačkom studiju tumači Kruno Lokotar, jedan od stalnih urednika i voditelja festivalskih programa. Doznajte što vas od sutra očekuje na "Pričiginu" koji ćete ove godine moći pratiti i iz vlastitog doma u izravnom prijenosu na trećem programu HTV-a.
Glavni junak njegovih romana uvijek je Bosna i njezin rat. Svojim romanom "Kad magle stanu" promijenio je sliku naše ratne književnosti. Prema njegovu romanu "Živi i mrtvi" Kristijan Milić snimio je iznimno uspješan film. Sada je napisao novi ratni roman "Svježe obojeno". On je Josip Mlakić, a kako je obojao svoj svježe objavljeni roman, pogledajte u emisiji Knjiga ili život. Doznat ćete kako se živi u Bosni i je li traumatično pisati o traumama.
Kako je u romanu "Svježe obojeno" Josip Mlakić uspio na nov način obojati temu rata i kako bosansku traumu stavlja u univerzalni okvir? Kojim stilom pristupa jezivoj temi izbjeglištva? Na koji način vodi dijalog s romanom "Cesta" Cormaca McChartyija i s filmom "Život je lijep" Roberta Begninija? Može li igra obraniti djecu od ratnih strahota? Pitanja su to na koja odgovara emisija Knjiga ili život.
„Slabost je snaga“, jedna je od teza i Alema Korkuta. Kipar i profesor na zagrebačkoj ALU, u ateljeu na Žitnjaku, neprekidno je u procesu umjetničkog stvaranja. Za emisiju „Knjiga ili život“, odvojio je vrijeme za razgovor o kultnoj knjizi „Walden“ H.D. Thoreau, Senku Karuzi i svima nam malo poznatim pjesmama Daniila Harmsa, u knjizi „Pucanj ispred“. Budući da smo često ispred, knjiga koju je vrlo teško nabaviti s ilustracijama Danijela Žeželja s veseljem ćemo vam pokazati u našoj emisiji.
Što se događa na suvremenoj makedonskoj sceni? Vode li i tamo, kao kod nas, glavnu riječ žene? Sudeći po spisateljici Rumeni Bužarovskoj izgleda je tako. Iz nekoć najsunčanije jugoslavenske republike stiže nam zanimljiva zbirka od osam kratkih prica, lukavo nazvana Osmica. Priče su dramoleti iz svakodnevnice, nema tu velikih tema, ni velikih raspleta, a opet Rumena svojim karverovskim stilom uspijeva ih oblikovati kao napete krimiće iz obiteljskog miljea. O svojoj prevedenoj knjizi, ali i šire u emisiji govori autorica Bužarovska.
„Bolivijke pričaju“- antologija suvremene pripovijetke, zbirka je priča nedavno objavljena kod nas. U knjizi su objavljene priče koje su pisale isključivo žene od afirmiranih spisateljica do onih koje su tek nade književne bolivijske literarne scene. Knjiga „Bolivijke pričaju“ hrvatskog čitatelja upoznaju s malo poznatim nam književnim prostorom. Prevoditelj s španjolskog Matija Janeš uz bolivijsku glazbu koju svira grupa Ayllu, govori o pričama koje su egzotične, senzualne, bizarne i provokativne.
Francuski filozof Alan Finkielkraut godinama je pisao eseje o omiljenoj literaturi koje je najzad prikupio u knjizi pod naslovom Pametno srce. Riječ je o filozofskim obradama veoma raznorodnih knjiga, od Camusovog Prvog čovjeka, preko epohalnog Sve teče Jurja Grosmana pa do Dostojevskog, Rotha, Kundere i ostalih proznih majstora. O ovoj inspirativnoj knjizi razmjenjujemo prijateljsku vatru s kritičarom Darijem Grgićem.
Pjesnik je danas nitko i ništa i baš svatko, kaže najnoviji dobitnik najuglednijeg hrvatskog pjesničkog priznanja, Goranova vijenca, Mario Suško. Zašto njegovo pjesništvo ne pripada nigdje i svugdje? Zbog čega je njegova poezija, poezija egzila i ratne traume, te može li se pamćenje staviti u okvir, doznajte u emisiji Knjiga ili život.
Najizvođeniji katalonski dramski pisac Sergi Belbel došao je u Hrvatsku vidjeti kako njegova komedija "Mobitel" izgleda u izvedbi kazališta "Moruzgva". Ekipa emisije "Knjiga ili život" iskoristila je priliku za razgovor poznatim piscem, donedavnim ravnateljem Katalonskog nacionalnog kazališta, autorom čiji su kazališni komadi već poznati našoj publici: splitska publika gledala je njegovu dramu "Poslije kiše", zagrebačka "Milovanja" a riječka crnu komediju "Brutta". Sergi Belbel otkrio nam je zašto već nekoliko godina ne piše, kolika je važnost katalonskog jezika u kazalištu i objasnio kako teroristički napad u zračnoj luci, pokretač radnje komedije "Mobitel", funkcionira kao suvremeni deus ex machina.
Tatjana Gromača književnica je izvan svih trendova koja istražuje i stvara nove književne krajolike ispisane hipersenzibilnim autorskim rukopisom. Nakon uspješnih romana Crnac i Božanska dječica , sada je napisala knjigu poetsko-metafizičih zapisa koja zamućuje granice žanrova. Zašto je to lišće naneseno vjetrom i kako je vjetar raznio to lišće doznajte u emisiji Knjiga ili život.
Mladen Martić, jedan od naših najboljih prevoditelja s poljskog za emisiju Knjiga ili život otkriva važnost Gustava Herlinga Grudzinskog, poljskog pisca koji je dugi niz godina živio u Italiji. Grudzinski je zbog života izvan Poljske posve izdvojen i iz poljske stvarnosti. On je autor knjige „Drugi svijet“ koja je objavljena na sve svjetske jezike. Mladen Martić uspio je zainteresirati nakladnike za njegov mini roman „Bijela noć“ u podnaslovu Kazališne pripovijesti. Namjerava ga prevesti kao i neke poljske krimiće, žanr koji se na svjetskoj sceni upravo bori za prestiž nad skandinavskim krimićima
Karl Kraus austrijski je polemičar, pisac i dramatičar te jedan od najutjecajnijih autora prve polovine dvadesetog stoljeća. Njegova opsežna antiratna djela nadahnula su mnoge revolucionarne duhove u Europi, a na njima se napajao i mladi Krleža. O njegovoj gigantskoj, upravo prevedenoj drami Posljednji dani čovječanstva razgovaramo s urednikom i izdavačem Josipom Pandurićem
Pjesnički zbornik "Hrvatska mlada lirika 1914". zaokružio je jednu epohu. Objavljen je u godini smrti Antuna Gustava Matoša i početka Prvoga svjetskog rata, a okupljene su pjesme dvanaestorice autora od Andrića, preko Kamova do Ujevića. Sto godina nakon njegove objave pred sobom imamo njegovu novu varijantu, Hrvatsku mladu liriku iz 2014. sa suvremenim pjesničkim glasovima. Kojim? Što naše današnje pjesnike veže s pjesnicima od prije stotinu godina, a što razdvaja? Što se promijenilo u odnosu na 1914.? Koje su ključne preokupacije hrvatske mlade lirike danas? O tome govori urednik zbornika, jedan najvažnijih mladih hrvatskih umjetnika i kritičara Marko Pogačar.
Nedavno prevedeni romani nagrađivanog i jednog od najzanimljivijih talijanskih suvremenih pisca Alessandra Piperna i hrvatskom čitateljstvu otvaraju svijet građanske klase legitimnog lika romana grada Rima. Literarni diptih „Progon“ i „Nerazdvojni“, prikazuje propast rimskog dječjeg onkologa Lea Pontecorva te utjecaj tog pada na živote njegove supruge Rachel i sinova. Sjajno napisan roman, napet na granici apsurda uz dodatak humora razlog je zašto su „Nerazdvojni“ najbolji talijanski roman u posljednjih deset godina.
„Nebo u kaljuži“ prva je zbirka priča Svena Popovića. Mjesto radnje je stvarnost, snovi i neke druge dimenzije. Vrijeme: sadašnje, ali u duhu 80-ih godina prošloga stoljeća. Likovi: mladi ljudi, sjene, proroci drugoligaši, nebeska birokracija. Glazba: sve od punka pa do danas ali na vinilu. Dvadesetak priča o odrastanju, ljubavi, životu, snovima pa i potrazi za smislom, mladoga pisca koji je svoju fikciju zaigrano ali dosljedno udaljio od stvarnosne proze.
O dubokom tragu koji je na hrvatskom tlu ostavio političko-satirički list Feral Tribune svjedoči upravo objavljena knjiga novinara i publicista Borisa Pavelića "Smijeh slobode". Zbog presjeka svih važnih događaja u 25-godišnjem razdoblju knjiga prerasta u malu ali impresivnu "feralovsku" povijest Hrvatske. O knjizi, Feralu, a i šire razgovaramo s autorom knjige Pavelićem.
U stotoj emisiji "Knjiga ili život" ugostili smo književnicu i znanstvenicu kojoj su knjige doista život i čije je životno geslo misao Julijana Barnesa: "Život je lijep, ali ja više volim čitanje". Prozvana hrvatskim književnim fenomenom ona je i književna znanstvenica i autorica uspješnica. Istražuje fluidnost granice književnosti i stvarnosti, isprepliće literaturu i život i voli govor u prvom licu jednine. Kako iz te pozicije slabog subjekta govori o svojim djelima, doznat ćete u našoj čistoj stotki!
Kako je Etgar Keret postao piscem i zbog čega misli da je dobra samo ona priča koja je pametnija od svojeg autora ? Zašto su njegove priče poput eksplozija i na koji je način njegov kreativni proces drukčiji nego kod mnogih drugih pisaca, doznajte u emisiji "Knjiga ili život".
U Finskoj je slavna, knjige su joj prevedene na 40-ak jezika i pravi je kulturni izvozni hit, piše o povijesti Estonije jer dijete je Estonke i Finca – ona je Sofi Oksanen – spisateljica u čijim se knjigama estonska povijest ispisuje kroz međuljudske drame i zaplete napete poput trilera koji se dobro uklapa u društvo bestselera.
Clemens Meyer, jedan od najpopularnijih njemačkih pisaca mlađe generacije, otkriva zašto je za temu posljednjeg romana "U kamenu" odabrao baš prostituciju i koliko ga privlači pisati o ljudima s ruba društva. Doznajemo i kako vidi odnos kratke priče i romana te koliko su na njegovo pisanje utjecali fizički poslovi koje je radio u mladosti.
Prošla je književna sezona završila a ova nova započela s toliko događanja da bi neki neupućeni turist sigurno pomislio kako je Hrvatske zemlja kojoj je književnost uistinu važna. Tako i mi koji znamo da je nakladništvo u našoj zemlji pred kolapsom moramo iskoristiti priliku i reći da su književni festivali unijeli veliku živost u sredinu u kojoj se knjige i kupuju i izdaju sve manje. S nama su u studiju Petra Ljevak čiji je Zagreb Book Festival u proljeće imao premijeru, Seid Serdarević začetnik Festivala svjetske književnosti čije je treće izdanje nedavno završilo i Roman Simić Bodrožić pokretač najstarijeg među spomenutim festivalima Festivala europske kratke priče koji je proljetos održan 14. put.
Slaughter je i prezime (nije pseudonim) američke autorice trilera čije su knjige prevedene na 32 jezika i prodane u više od 30 milijuna primjeraka. Karin Slaughter zauzela je prvo mjesto na ljestvici najprodavanijih knjiga u Velikoj Britaniji, Irskoj, Australiji, Njemačkoj i Nizozemskoj i treće mjesto u SAD-u. Kako prezime autorice, koja je u stvarnosti izvela tek literarni pokolj likova u svojim knjigama, znači klanje, kad je Karin Slaughter posjetila Zagreb morali smo je odvesti u Staru klaonicu.
Zavižanski vjetar i meditativni mir caruju na 1594 m nadmorske visine. Djelić te atmosfere prenosimo vam u našoj emisiji te predstavljamo Antu Vukušića, meteorologa, domara koji više od 40 godina na Zavižanu živi i ljeti i zimi. Pogledajte emisiju :„Koje knjige Ante sa Zavižana preporučuje ?“
Francuska autorica Emmanuelle Pagano u svojim knjigama bavi se temama suvremenog društva, od trans-identiteta do otuđenosti, roditeljstva ili ekološke svijesti. Čemu se posvetila u romanu "Adolescenti trogloditi", za kojeg je dobila Europsku nagradu za književnost, zašto je to roman o odnosu brata i sestre i kakvu ulogu u njemu ima priroda, doznajte u emisiji "Knjiga ili život".
U prvom jesenskom izdanju emisije „Knjiga ili život“ jedan od najzanimljivijih mladih slovenskih pisaca Goran Vojnović govori o svom novom romanu „Smokva“ koji je na hrvatski prevela Anita Peti-Stantić. Doznajte zašto autor hit romana „Čefuri raus!“ i „Jugoslavija, moja domovina“ piše o mnogostrukosti identiteta, očevima koji su postali ratni zločinci i ljubavi. Nakon razgovora s autorom čuti ćete što o Vojnovićevim knjigama misle književni kritičari Jagna Pogačnik i Boris Postnikov. A za kraj Lidija Špiranec i Gordan Nuhanović predlažu vam tjednu lektiru.
„Pjesnik je postojao i među špiljskim ljudima postojat će i u atomsko doba“ između ostalog rekao je 1960. na dodjeli Nobelove nagrade , Saint-John Perse francuski pjesnik, diplomat, erudit. U emisiji „Knjiga ili život“ , o njegovoj poeziji govore akademik Tonko Marović, gošća iz Provanse Muriel Calvet ravnateljica Zaklade Saint-John Perse, prevoditelj Dragutin Dumančić. A koje knjige predlažu za tjednu lektiru, Koraljka Kirinčić i Gordan Nuhanović, otkrit će vam pri kraju emisije.
U večerašnjoj emisiji "Knjiga ili život" razgovaramo o balkanskoj književnosti i pripadajućem identitetu, o sindromu "bijega s Balkana" koji se očituje i u književnosti. Povod za razgovor je netom objavljeni roman suvremenog bugarskog pisca Zaharija Karabašlieva, koji je samo u rodnoj zemlji imao deset izdanja. Nakon priloga o Karabašlievu, Gordan Nuhanović u studiju razgovara s bugarologinjom Marijom Bijelić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Ksenijom Banović, prevoditeljicom romana. Kolegice Koraljka Kirinčić i Lidija Špiranec u rubrici "Čitajmo da ne budemo pročitani" preporučuju knjige za tekući tjedan.
U emisiji Knjiga ili život govorit ćemo o smrti. O najvećem masovnom etnički motiviranom ubojstvu u Europi nakon Drugog svjetskog rata – genocidu u Srebrenici. Srcu tame pokušat ćemo se približiti uz Ivicu Đikića i njegov dokumentarni roman Beara. Na našoj televiziji upravo se prikazuje serija Novine nastala prema scenariju Ivice Đikića u kojoj je među ostalim riječ o propasti novinarstva, no novinarsko istraživački rad koji stoji iza dokumentarnog romana Beara, desetci tisuća stranica dokumenata Međunarodnog tribunala za ratne zločine u Haagu, podaci iz spisa nastalih u postupcima vođenim u Bosni i Hercegovini i Srbiji koje je Đikić godinama iščitavao, razgovori s onima koji su poznavali nekadašnjeg kapetana bojnog broda Ljubišu Bearu, čovjeka koji je genocid proveo u djelo, nevjerojatno su ozbiljan novinarski posao. O romanu Beara razgovaramo s književnim kritičarom Dariom Grgićem a tjednu lektiru predlažu vam Lidija Špiranec i Gordan Nuhanović.
Roman "Adio kauboju" Olje Savičević Ivančević dobro je prihvatila američka kritika, magazin The Atlantic napisao je kako se radi o "mračnom i dovitljivom hrvatskom romanu koji predstavlja sve ono čega nema u brošurama o jadranskoj obali". U središtu pozornosti emisije je spisateljica i pjesnikinja Olja Savičević Ivančević o čijim književnim dosezima s književnom kritičarkom Helenom Sablić Tomić u studiju razgovara Lidija Špiranec.
Daleko od Zagreba, ne baš blizu Splitu i na drugom kraju obale od buduće prijestolnice kulture Rijeke – tako svoju geografsku datost opisuju zadarski pisci. Baš zato odlučili su da im margina ne bude sudbina i tako je nastao ZaPis, udruga koja okuplja pisce, organizira književne programe, čitanja, gostovanja, radionice pisanja i festival književnosti KaLibar bestiVal. Ekipa emisije Knjiga ili život otputovala je u Zadar snimiti 5. rođendan tog malenog ali žilavog festivala. Što su nam tamo rekli: Želimir Periš, Kruno Lokotar, Hrvoje Marko Peruzović, Bojan Krištofić, Boris Rašeta, Sanja Baković, Nada Topić, Željka Horvat Čeč, Martina Vidaić i Ivica Jakšić Čokrić Puko pogledajte u emisiji Knjiga ili život.
Autorica jedne od najkontroverznijih čeških knjiga "Godina pijetla" Tereza Boučkova u emisiji "Knjiga ili život" govori o usvajanju dvojice malih Roma i vlastitu neuspjehu u njihovu odgoju. U nastavku emisije raspravljamo o "Kulturi", novoj knjizi Terryja Eagletona koji se nakon problematiziranja vjere, morala, marksizma, posvetio i kulturi, pojmu za kojim često i lako posežemo, a mnogo rjeđe i teže ga uspijevamo precizno definirati. Za kraj, u našoj stalnoj rubrici predlažemo tjednu lektiru.
"Lisica je utjelovljenje lukavosti i izdaje. Ako se duh lisice useli u čovjeka, rod toga čovjeka je proklet. Lisica je totem pisaca", napisao je Boris Pilnjak u svojoj "Priči o tome kako nastaju priče". Priča o ruskom avangardistu kojeg posjet hramu lisice na planini iznad Kobea u Japanu potiče na razmišljanje o tome kako nastaju priče otvara novu knjigu Dubravke Ugrešić "Lisica". O Dubravki Ugrešić i položaju pisca u vremenu u kojem su se kreativnost i industrija zbližile razgovaramo s enciklopedistom, književnim povjesničarom, urednikom i kritičarom Velimirom Viskovićem. Prije razgovora doznajte koje nam je "Tajne veze", kakve običnom konzumentu glazbe obično promaknu, u svojim esejima otkrio Đorđe Matić.
Emisija „Knjiga ili život” u novu sezonu kreće u novom terminu, utorkom navečer, a evo što vas čeka u prvoj emisiji sezone. Karl Ove Knausgaard čovjek je o kojem mnogi čitatelji imaju dojam da znaju sve iako su ga upoznali samo kroz stranice njegove heksalogije "Moja borba". Od 3600 stranica pročitali su do sad preko 2000 i znaju štošta o Knausgaardovu djetinjstvu, odnosu s ocem, propalim brakovima, djeci, pokušajima da postane piscem, opijanjima, znaju kako čisti kuću i pere suđe a o nekim ključnim momentima njegova života čitali su više puta jer se iz knjige u knjigu ponavljaju. Večeras o petoj knjizi "Moje borbe" ali i o svim prethodnima koje je na hrvatski prevela Anja Majnarić, govori kritičar Dario Grgić. A o našem poslu, televizijskom novinarstvu razgovarali smo s našim kolegom Draženom Ilinčićem. Povod je njegov novi roman - zove se "Neobičan slučaj novinara N.".
Što mislite o ideji da država svakome tko ne želi ili ne može raditi zajamči mjesečni prihod u visini prosječne plaće zaposlenika državne uprave? A da se za najmanje 50% reducira broj naših diplomatskih predstavništva u svijetu, a poveća izdvajanje za širenje mreže javnih kuhinja? Te političke mjere uveo je Oktavijo Naht, predsjednik neimenovane države u romanu Ukazanje novinara i pisca Ivice Đikića, gosta naše današnje emisije. Razgovarali smo i s jednim od najpoznatijih bugarskih pisaca, gostom nedavno održanog Festivala svjetske književnosti, Georgijem Gospodinovom. I za kraj u našoj rubrici Tjedna lektira predlažemo knjiško druženje s Teroristom i Sirijskom prašinom, te Putovanje u Karabah.
U našoj smo emisiji već nekoliko puta govorili o Karlu Oveu Knausgaardu. Večeras ćemo pak razgovarati o piscu kojeg Knausgaard u svojoj slavnoj heksalogiji Moja borba i spominje. Jens Bjorneboe, norveški pisac, rođen 1920. u bogatoj obitelji brodovlasnika ali već je s 12 godina počeo piti, a shrvan depresijom s 14 se pokušao objesiti u čemu je naposljetku i uspio 1976. godine. U međuvremenu je bio produktivan i angažiran pisac a na hrvatski su do sad prevedena prva dva dijela njegove trilogije Povijest bestijalnosti. Prevela ih je Anja Majnarić, prevoditeljica koja koja je prevela i Knausgaardovu Moju Borbu. U prilogu razgovaramo s novinarom i publicistom Vladom Vurušićem koji u knjizi Obala Maršala Tita piše romaneskne uspomene na djetinjstvo u Trogiru šezdesetih i sedamdesetih godina – svojevrsnu kroniku malog mista s bremenom svjetskih događaja na leđima. U rubrici Tjedna lektira doznajte zašto Frederic Beigbeder želi Život bez krajatko je John s kojim je Geert Mak putovao Amerikom.
Autori s 3 kontinenta, iz 19 zemalja došli su u Hrvatsku na „Festival svjetske književnosti“ koji ove godine slavi 7. rođendan. Razgovori i predstavljanja knjiga, mjesto na kojem se svjetske književne zvijezde i naši pisci susreću, književne i filmske premijere, izložbe, prestava… Što su nam rekli neki od najzanimljivijih festivalskih gostiju od slavnog argentinskog psihoterapeuta Jorgea Bucaya do prvog Amerikanca koji je dobio nagradu Man Booker, subverzivnog satiričara Paula Beattyja, doznajte u 30 minuta u koje smo sabili dio festivalske atmosfere. Na Trećem u utorak, 17. rujna ne propustite emisiju „Knjiga ili život” posvećenu „Festivalu svjetske književnosti“.
Na „Festivalu svjetske književnosti” snimili smo razgovor s vjerojatno je najvažnijom suvremenom ruskom spisateljicom Ljudmilom Ulickom. Knjige su joj prevedene na više od 30 jezika i prva je žena koja je osvojila ruskog Bookera. Ljudmila Ulicka po zvanju je biologinja, genetičarka koja je iz laboratorija Instituta za genetiku otpuštena zbog pretipkavanja samizdata pa je pisati počela relativno kasno i književnu slavu doživjela u 50-im godinama života. Za roman „Jakovljeve ljestve” koji, kao i većinu njenih knjiga na hrvatskom čitamo u prijevodu Igora Buljana, dobila je nagradu „Velika knjiga” drugu najveću novčanu nagradu za književnost nakon Nobela. Na Festivalu smo susreli i beogradskog pisca Srđana Valjarevića čiji je kultni roman „Komo” i u Hrvatskoj doživio dva izdanja, a prije par godina kod nas je objavljen i njegov „Dnevnik druge zime.”
Nakon šest godina u Zadru, KaLibar bestiVal ove je godine prvi put održan u Varaždinu. Predstavljeno je 11 autora i 11 knjiga, izvedena kazališna predstava, prikazan jedan film, održan koncert i dodijeljena Nagrada Post scriptum za književnost na društvenim mrežama. Razgovarali smo s nekoliko veterana KaLibra i nekoliko novih sudionika bestiVala pa dio atmosfere pogledajte u emisiji „Knjiga ili život”. Kod nas još traju i odjeci „Festivala svjetske književnosti” na kojem smo upoznali sjajnog portugalskog pisca Goncala Tavaresa, a za kraj emisije Robert Međurečan predstavio je svoj novi roman „Krletka za glinenog goluba”.
Emisija Knjiga ili život novu sezonu počinje uz Vrisak, riječki sajam knjiga u festival autora. Ovogodišnji festival posvećen je prerano preminulom piscu, romantiku i buntovniku Bekimu Sejranoviću. Doznajte što su Drago Glamuzina, Zoran Ferić i Nikola Petković rekli o njgovu životu i pisanju, te upravo objavljenim Sabranim djelima. Mladi bosanskohercegovački pisac Almin Kaplan kojeg su naši čitatelji zavoljeli čitajući roman Meho predstavio je nove Dubravske priče, Nada Topić zbirku Stope u snijegu a Damir Zlatar Frey Istarsku Lady Macbeth. Atmosferu Vriska osjetite u emisiji Knjiga ili život.
Voljeli su tebe i psovali, i tračeve širili kroz zemlju, al' snimke tvoje slušati su znali, po ulicama i u Kremlju, pisao je slavni pjesnik Jevgenij Jevtušenko o svom suvremeniku Vladimiru Visockom, jednom od najkarizmatičnijih pjesnika i kantautora ruskoga kulturnog života sovjetskog razdobalja. Njegove pjesme konačno možemo čitati i na hrvatskom u prijevodu barda hrvatskog pjesništva Luke Paljetka. Izbor iz pjesništva Visockog u njegovu je stvaralačku radionicu donijela moskovsko-zagrebačka pjesnikinja Natalija Vorobjova Hržić, gošća emisije Knjiga ili život u kojoj predstavljamo ovaj izbor iz pjesništva Visockog nazvan Moj cilj – horizont. Otkrili smo i jedan zagrebački taksi čiji vozač će vam rado pustiti pjesme Vladimira Visockog. A za kraj naš kritičar Dario Grgić zakucao je na vrata zaboravljenog asa Jeana Gionoa.
Početak jeseni obilježili su književni prevoditelji. Dodijeljene su naše najveće nagrade za prevodilaštvo, Nagrade Josip Tabak Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Nagrade Iso Velikanović Ministarstva kulture koje se inače dodjeljuju 29. ožujka uz rođendan velikog prevoditelja Ise Velikanovića ali je dodjela ove godine zbog korone odgođena pa su nagrade dodijeljene prošloga četvrtka. Zvijezde naše ovotjedne emisije zato su ljudi bez kojih bi nam bilo nemoguće upoznati velik dio svjetske književnosti, koji su nam približili kulture koje bi nam inače ostale geografski ili vremenski udaljene, koji uspijevaju proniknuli u jezično-književne kodove i pronaći adekvatna prijevodna rješenja.
Tema ovogodišnjeg Vriska je „Rijeka poezije“– u doba pandemije, potresa i nesigurnosti, komercijalizacije umjetnosti i nedostatka vremena za kulturu, vraćamo se stihovima. Na Vrisku će biti predstavljena nova izdanja više od deset pjesnika i pjesnikinja, s kojima ćemo, osim o njihovom pisanju i nastanku novih zbirki, razgovarati i o poziciji i ulozi poezije u suvremenom društvu.
Možda ne znate tko je autor stihova poznate pjesme Idola „Retko te viđam sa devojkama”? Makedonski književnik Aleksandar Prokopiev koji je nakon rock karijere u Idolima objavio 20-ak knjiga. Aleksandar Prokopiev je našoj publici najpoznatiji po zbirci bajki za odrasle „Čovječuljak” a o njegovoj novoj zbirci priča „Delfin”, podnaslovljenoj „O vidljivom i nevidljivom”, koju je s makedonskoga preveo Ivica Baković, razgovarali smo u Rijeci na festivalu Vrisak.
Knjiga Sami osmi je roman Marinka Koščeca. Radnja koju pratimo kroz samo tri dana i 400 stranica započinje u simboličnom trenutku urušavanja kojeg svi stanovnici Zagreba pamte, u trenutku potresa ali kroz roman autor analizira različite načine i nijanse raspada, propadanja, odustajanja i samoća članova jedne obitelji. A prije razgovora s Marinkom Koščecom pogledajte reportažu o gradu opjevanom u pjesmi Ni da ni ne. Znaš li na kolko rijeka leži Karlovac grad? Na Mrežnici se Kupa Korana Dobra bila si tad. Tako kaže pjesma. A mi smo se bavili knjigom priča i fotografija, jednim osebujnim rječnikom i muralima s portretima književnika.
Današnju emisiju otvaramo razgovorom s Damirom Karakašom o pretvorbi traumatičnog stvarnog događaja u roman „Okretište”. U nastavku emisije razgovaramo s onima koji slike svijeta iz vidljivog i nevidljivog spektra opisane u svjetskoj književnosti prevode kako bi i nama bile razumljive. Dobitnica nagrade "Josip Tabak" za životno djelo je Irena Lukšić, cijenjena i nagrađivana prevoditeljica s ruskog zahvaljujući kojoj hrvatski čitatelji mogu uživati u vrhunskim prijevodima brojnih ruskih autora. Naše su gošće dobitnica godišnje nagrade za prijevod poezije Aiméa Césairea, Bilježnica povratka u zavičaj, Vanda Mikšić. I dobitnica godišnje nagrade za prijevod proznoga djela, romana Jean-Baptistea del Amoa - Carstvo životinja, Željka Somun. I za kraj razgovor s Markom Pogačarom čija je »Knjiga praznika« osvojila novu pjesničku nagradu »Stjepan Gulin« a američko Društvo književnih prevoditelja objavilo je da je američko izdanje izabranih pjesama Marka Pogačara u finalu prestižne nagrade Nation
Afonso Cruz dosad je objavio tridesetak knjiga, osvojio gomilu nagrada a mi smo njegova djela Kokoschkina lutka, Cvijeće i Kupit ćemo pjesnika čitali u prijevodu Deana Trdaka. Osim kao književnik, ilustrator i redatelj animiranih filmova, Afonso Cruz također djeluje i kao skladatelj blues/roots glazbe za sastav The Soaked Lamb u kojem svira gitaru, usnu harmoniku, bendžo i ukulele. Portugalski pisac u Zagrebu je predstavio svoj novi roman „Ni svi kitovi ne lete" a s njim je razgovarala Hanja Rakovac Mašić. Đorđe Matić, zagrebački je pjesnik i esejist ali je od 1991. živio je najprije u Italiji, a zatim u Nizozemskoj, gdje je u Amsterdamu studirao englesku i talijansku književnost. Objavio je pjesničke zbirke Lingua franca i Haarlem Nocturne na nizozemskom jeziku, knjige eseja o glazbi Tajni život pjesama – hrvatska popularna muzika devedesetih i Tajne veze, te zbirku ogleda o srpskoj kulturi Historija i savremenici. Nedavno je objavio dvije esejističke knjige: na francuskom Lica tišine
Banijska književna antologija odvela nas je u Petrinju gdje smo o avangardnoj prošlosti i živoj literarnoj sadašnjosti ovoga kraja razgovarali s piscima koji su je uredili, s Miroslavom Krinom i Borisom Vrgom. A nakon književnog posjeta Baniji putujemo u Francusku kroz čiju nas povijest od Drugog svjetskog rata pa do danas kroz vlastiti doživljaj mode, trendova, vladajućih svjetonazora i politike vodi Annie Ernaux u knjizi "Godine". Ova francuska književnica u posljednje je vrijeme izuzetno zanimljiva javnosti, nagađalo se da bi mogla dobiti Nobelovu nagradu za književnost, no to se nije dogodilo. Ali film "Događaj", snimljen prema njezinom istoimenom romanu, dobio je Zlatnog lava na ovogodišnjem venecijanskom filmskom festivalu. "Godine" je s francuskoga prevela Vlatka Valentić, a o tome što su donosile u periodu omeđenom oskudicom poslije Drugog svjetskog rata i današnjim konzumerizmom razgovaramo s književnim kritičarom Dariom Grgićem.
U emisiji Knjiga ili život s piscem Tomislavom Šovagovićem posjetili smo Spremište Trešnjevka. Kakav je utjecaj Magije u hrvatskome povijesnom prostoru, objasnio je povjesničar, etnolog i antropolog Deniver Vukelić. A književni kritičar Dario Grgić pokucao je na vrata još jednog zaboravljenog asa - Eliasa Canettija.
Kada je prošle godine otkazan sajam Interliber, inicijativa Knjiga svima i svuda pomogla je čitateljima koji cijele godine čekaju da knjige kupe po povoljnijim cijenama da ipak na epidemiološki siguran način u 120 knjižara i 100 web shopova mogu doći do knjiga koje si inače možda ne bi mogli priuštiti. Akcija je ponovljena proljetos u tjednu obilježavanja Noći knjige, a sada kada smo ponovno u dobu Interlibera, knjiga je opet dostupna svima i svuda. Okupirala je i naš Treći kanal na kojem svakoga dana ovoga tjedna možete doznati štošta o novim knjiškim izdanjima, i to u emisijama Hitno preporučeno: knjiga u kojima se predstavljaju autori proze i publicistike te Zona ozona i poetski tren u kojima se predstavlja poezija. Urednici ovogodišnjeg programa su Luiza Bouahraoua, Sanja Baković i Kruno Lokotar koji je naš večerašnji gost. A s njim je i Mišo Nejašmić, jedan od odgovornih za inicijativu Knjiga svima i svuda.
U goste nam dolazi splitska spisateljica Marija Andrijašević čiji je roman Zemlja bez sutona posveta zemlji ali i ljudima Cetinske krajine i radničkih dijelova Splita u čije ih je potleušice dotjeralo siromaštvo. No i prije razgovora s Marijom Andrijašević,d na istom smo dalmatinskom lokalitetu. Roman Sutra je novi ručak splitskog pisca i novinara Ivice Ivaniševića vodi nas kroz splitske labirinte, kalete staroga grada, kroz prostorne i društvene margine gdje istražiteljski par pokušava odgonetnuti pozadinu triju ritualnih ubojstava. Za kraj Ivica Ivanišević otkriva ponešto i o svom novom romanu koji će premijerno predstaviti na festivalu Sanjam knjige u Istri. Iz Dalmacije odlazimo u susjedstvo, u Bosnu, preciznije, samostan u Jajcu. Na Vrbasu tekija roman je poznatog bosanskohercegovačkog pisca Josipa Mlakića, a zašto ga čitati, objašnjava književni kritičar Dario Grgić u našoj rubrici Kutak za susjedski trenutak.
"Crveno na crno" naziv je nove knjige povjesničara Hrvoja Klasića koji se već godinama svojim britkim perom suprotstavlja povijesnom revizionizmu ili, preciznije, gorljivim nastojanjima da se uloga narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu minorizira i obezvrijedi. O tome, kao i o mnogim drugim devijacijama u povijesnoj struci, politici i javnom mnijenju govori i u ovoj knjizi sastavljenoj od autorovih kolumni objavljivanih na internetskom portalu. U nastavku emisije razgovaramo o jednom zaboravljenom romanu uglednog poljskog pisca Witolda Gombrowicza. "Opsjednuti" je premijerno na hrvatski jezik preveo Adrijan Cvitanović, a u studiju uz prevoditelja gostuje i Đurđica Ćilić s Katedre za poljsku književnost i jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
"Nisam u neprijateljstvu sa stvarnim životom, samo ga volim izbjeći." Jedan je to od dnevničkih zapisa Marine Vujčić okupljenih pod naslovom Stolareva kći. Nastajali su gotovo puno desetljeće, podijeljeni su u tri cjeline: Herbarij, Na Palagruži i Selo, a zapisivala ih je u Trogiru, Segetu Gornjem, u Zagrebu i na Palagruži. Naša novinarka Jasna Coce Marinu Vujčić je posjetila u njezinom rodnom Trogiru. Iz Trogira odlazimo u Pulu gdje je na Festivalu knjiga gostovao splitski festival pričanja priča Pričigin. Odlučili smo podijeliti s vama bar jednu priču, onu pisca i novinara Emira Imamovića Pirkea. Tisja Kljaković Braić na likovnoj sceni prisutna je već dvadeset godina. No, golemu popularnost dosegla je karikaturama koje objavljuje na društvenim mrežama. Dva minimalistički nacrtana lika u posve svakodnevnim situacijama: to su Oni. U knjizi Oni 2 Tisja Kljaković Braić donosi nam nove crtice iz bračnoga života para u čijim su se zgodama i situacijama prepoznali mnogi od nas. I za kraj u
Ime ove emisije je Knjiga ili život a pisac koji si je to pitanje doslovno postavio jedan je od najintrigantnijih pisaca suvremene španjolske književnosti, Enrique Vila-Matas. "Mirne duše mogu reći da, između života i knjiga, odabirem njih, koje mi pomažu da ga razumijem." Montanova bolest šesti je Vila-Matasov naslov koji su objavile Edicije Božičević, knjigu su preveli Ana Marija Drmić Janeš i Matija Janeš i dio je ciklusa o književnim patologijama. A što je Montanova bolest? Literatoza: opsesija svijetom knjiga. Tom bolešću zaražen je i naš gost, književni kritičar Dario Grgić. Svojevrsna je roman prvijenac scenaristice i spisateljice Sandre Antolić. Radnja je smještena u Hrvatsko zagorje 1991. a glavni je lik Beba, svinja koja je progovorila. Zašto je dala glas nijemima, objasnila nam je sama autorica.
Nakon niza knjiga o Ivi Andriću nedavno je objavljen i njegov politički i diplomatski životopis "Ivo Andrić - kronika jednog beščašća". Razgovarali smo s autorom Davorom Kristićem. Olja Knežević čitateljima u Hrvatskoj najpoznatija je kao dobitnica VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2019. "Katarina, velika i mala". Rođena je u Crnoj Gori, maturirala u Kaliforniji, diplomirala u Beogradu a kreativno pisanje magistrirala u Londonu. Tamo je na engleskom jeziku pisala svoj prvi roman "Milena i druge društvene reforme" koji je objavljen i u Hrvatskoj. Povod našem razgovoru je "Gospođa Black". Izvorno objavljena 2015. u Crnoj Gori, sada je dobila novo, izmijenjeno, hrvatsko izdanje.
Od gusaka u magli do herojskog zeca, tim nas je putem proveo autorski dvojac Boris Perić i Tomislav Pletenac u svom "Hrvatskom političkom bestijariju". O mogućim značenjima koja se kriju iza gmazova, muha ili volova u političkom i društvenom kontekstu Perić i Pletenac objašnjavaju u našem studiju. U nastavku emisije govorimo o još jednoj vrlo aktualnoj temi: klimatskim promjenama. Andri Snær Magnason nagrađivani je islandski pisac i redatelj koji aktivno sudjeluje u borbi protiv devastiranja prirode na Islandu pa se 2016. zbog toga čak i kandidirao za predsjednika. Njegova knjiga "O vremenu i vodi" postala je gotovo trenutno bestseler i prevedena je na više od 30 jezika. S islandskim autorom razgovarala je Jasna Coce. U našoj rubrici kutak za susjedski trenutak književni kritičar Dario Grgić predstavlja knjigu Ivana Milenkovića "Pohvala neslozi Makijaveli protiv makijavelizma".
Osamdesetih je Milan Trenc bio glavni ilustrator Starta, kreirao je kultni strip Koščak, vizualizirao je prvog multimedijskog junaka naše kulture Milana Blentona. Nakon prvog animiranog filma Veliki provod i igranog Priča o duhu, Milan Trenc seli se u New York gdje svojim ilustracijama komentira društveno-političku situaciju u časopisima poput New York Timesa, Forbesa i Fortunea. Snima igrani film Zen priče, a po njegovoj slikovnici Noć u muzeju producentska kuća Twentieth Century Fox snima film. Nakon povratka u Hrvatsku predaje na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, stvara animirani film Samoća, ilustrira naslovnice priloga Obzor u Večernjem listu, režira kazališnu predstavu Emil i detektivi te snima film prema Hektorovićevom Ribanju i ribarskom prigovaranju. Povod našem razgovoru je knjiga Milana Trenca Chandra u potrazi za istinom. Pisac Kruno Čudina u novoj knjizi Pisma za njih progovara u epistolarnoj formi: ključnim stvarnim ili fiktivnim, bližim ili daljim osobama iz svo
Godinu dana prošlo je od smrti velike kazališne, filmske i tv zvijezde Mire Furlan. Onima koji je nisu gledali u HNK-u u domove je ušla kao Kate koju je glumila u Velom mistu. Nagrađena je Zlatnom arenom za sporednu ulogu u filmu Kiklop i za glavnu ulogu u filmu Lepota poroka. Svjetska ju je javnost upoznala u filmu Otac na službenom putu, a 1990. dobila je najvažniju hrvatsku kazališnu nagradu Dubravko Dujšin. Ubrzo nakon početka rata 1991. postaje metom medijske hajke i privatnih prijetnji. Sa suprugom redateljem Goranom Gajićem odlazi u Sjedinjene Američke Države, gdje nastavlja glumačku karijeru i stječe međunarodnu popularnost ulogama u serijama Babylon 5 i Izgubljeni. Život Mire Furlan sada je pred nama u knjizi Voli me više od svega na svijetu. Naši su gosti prevoditeljica Iva Karabaić i filmski autor, kritičar i pisac Damir Radić. Posjetili smo i zagrebačkog antikvara Zorana A. Jurića koji je u 18 četvornih metara svoje Trešnje na Trešnjevci nagurao 40.000 knjiga, tek malen dio
U emisiji Knjiga ili život donosimo dva literarna "izvještaja" iz pera etabliranih hrvatskih autora. "Izvještaj o generaciji" Dalibora Šimprage zbirka je priča koja se na neki način nadovezuje na autorove ranije priče sabrane u knjizi Kavice Andreja Puplina. U njoj je, dvadeset godina prije, Šimpraga opisao generaciju trešnjevačkih tridesetogodišnjaka pred kojima su životni planovi. Sada, u Izvještaju o generaciji, to su pedesetogodišnjaci mahom lišeni iluzija i zahvaćeni duhom sivila i nezadovoljstva, iznevjerenih nada i spaljenih iluzija. I Dražen Katunarić u svom novom romanu "Zbogom, pustinjo" rekonstruira jedno vrijeme, jedan događaj iz 1993. u Alžiru kad su lokalni talibani na iznimno okrutan način umorili radnike hrvatskog poduzeća Hidroelektra. Katunarić nam tu tragičnu, pomalo zaboravljenu priču posreduje na polifoničan način, slikajući život na gradilištu, odnose među radnicima i odnose radnika i lokalnog stanovništva, a ono što roman čini poetičnim jesu opisi brutalne ljepot
Stanislaw Lem, poljski književnik, filozof i satiričar, najprevođeniji je poljski pisac. Prošle godine slavila se stota obljetnica njegova rođenja i u Poljskoj je proglašena "Godinom Stanislawa Lema". Na hrvatskom smo mogli čitati roman "Solaris" iz 1961. godine, jedan od najvažnijih romana 20. stoljeća, prema kojemu je Andrej Tarkovski snimio 1972. godine istoimeni film. A u obljetničkoj godini prevoditelj Adrian Cvitanović preveo je još četiri Lemove knjige. Na tankoj granici poezije i zbilje nalazi se "Babanija", svijet uhvaćen među koricama knjige Miroslava Kirina. Nadahnut stvarnim geografskim kategorijama i stvarnim ljudima Kirin je svijet u kojem je odrastao ponovno stvorio. Jer Banija je, piše, sad već mitska mikrozemlja. Zemlja koju se svako malo nužno mora reimaginirati. Banski kraj, Banska krajina, Banska granica, Banal Grenze, Banija, Banovina, itd. Naš je gost autor 10 pjesničkih zbirki i autofikcionalnog romana "Album" za koji je dobio nagradu Jutarnjeg lista, esejist i p
Jedna književna nagrada potaknula je spisateljicu Ivanu Bodrožić na pisanje pisma u kojem upozorava kako bez obzira na kvalitetu knjiga nagrade još uvijek puno češće završe u muškim rukama. O nerazmjeru u broju nagrađenih književnica i književnika razgovarali smo s dvije spisateljice različitih generacija: Marinom Šur Puhlovski i Andrijanom Kos Lajtman.
Zašto je veoma popularna internetska platforma Besplatne elektroničke knjige izgubila financijsku potporu i je li time ugrožen njezin rad, objašnjava pokretač i urednik platforme Krešimir Pintarić. Štefica Cvek je proslavila 40. rođendan. Kako upropastiti vlastitu junakinju naslov je eseja koji propituje što su autorica i njezina junakinja svih ovih desetljeća proživjele unutar lokalnih književnih granica i izvan njih. Ovaj autopoetički tekst prvi je dio knjige Brnjica za vještice a slijedi iscrpan razgovor koji je s Dubravkom Ugrešić vodila teoretičarka književnosti i kulture Merima Omeragić, naša večerašnja gošća koja nam se pridružuje iz Sarajeva, i urednik knjige Petar Milat. Upravo pokrenuta izdavačka kuća Bodoni planira objavljivati nova izdanja i prijevode važnih djela te "zaboravljene klasike" koji kod nas nisu nikad objavljeni ni prevedeni. Upravo takav je zagrebački pisac Hinko Gottlieb, čiji je roman Ključ od velikih vrata, objavljen samo jednom, davne 1947. u New Yorku. Ruk
Emisiju počinjemo s Depilacijom, knjigom priča zbog koje smo se zaputili u Varaždin i ondje obavili kraći informativni razgovor s autorom knjige Mladenom Kopjarom. Radi se o 14 carverovskih priča u kojima je, kao što i ime kaže, čovjek oguljen do gole kože, naravno, ne samo egzistencijalno, nego i u moralnom i psihološkom pogledu. Slijede Stjenice. Prije deset godina Martina Vidaić objavila je prvu zbirku pjesama Era gmazova i osvojila nagradu Goran za mlade pjesnike. Njezina Mehanika peluda proglašena je najboljom zbirkom u dvogodišnjem razdoblju, za što je dobila nagradu Ivan Goran Kovačić. Deset godina nakon prvijenca, prije nekoliko mjeseci, Martina Vidaić je s prozno-poetskom knjigom Trg, tržnica, nož osvojila Kamova, nagradu Hrvatskog društva pisaca za najbolju knjigu godine. Iza nje su i zbirka Tamni čovjek Birger i roman Anatomija štakora, a najnoviji roman Stjenice povod su našem razgovoru s autoricom.
U ovom strašnom času za Ukrajinu i Ukrajince nama, kao emisiji o književnosti, preostaje da ukažemo na spone koje postoje između hrvatske i ukrajinske književnosti. Urednik Josip Ivanović, čija izdavačka kuća već niz godina objavljuje ukrajinske autore, predstavit će nam neke svoje izdavačke asove iz Ukrajine, a lektorica i prevoditeljica Dariya Pavlešen i Josip Ralašić s Ukrajinistike pružit će nam kratki uvid u ukrajinsku književnost. Destruktivnost ljudskoga roda koji je svijet doveo do ruba propasti bolno je prisutna upravo sada dok gledamo slike razaranja Ukrajine. A upravo je ljudska destruktivnost sada već davne 1986. godine navela pisca Williama S. Burroughsa na pisanje možda najintimnijeg djela Mačka iznutra. Čovjek je zla životinja! Moja povezanost s mojim mačkama spasila me je od pogubne, sveprožimajuće besmislenosti i neukosti, piše Burroughs. Knjigu je preveo Vojo Šindolić, ilustrirala ju je Maja Rožman a zašto bi ju trebalo pročitati, propitat ćemo književnog kritičara Da
O knjizi Rüdigera Safranskog "Nietzsche: Biografija njegove misli" razgovaramo s Goranom Sunajkom s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a Ksenija Grubišić objašnjava teze koje je postavila u knjizi "Imoralizam Friedricha Nietzschea". Roman "Zabranjena bilježnica" na hrvatski je preveden čak 70 godina nakon objavljivanja. Napisana u formi dnevnika ova je knjiga i u svijetu potaknula ponovni interes za talijansku književnicu Albu de Céspedes, unuku prvoga predsjednika Kubanske Republike. Njezin roman "Nikome nema povratka" doživio je 1938. senzacionalan uspjeh, više od 40 izdanja i prijevode na 20 jezika. Na hrvatski je 1960. preveden njezin drugi slavni roman "Na njenoj strani" a sada je pred nama "Zabranjena bilježnica" koju je prevela naša gošća Antonija Radić. U nastavku putujemo u naše književno susjedstvo. Srđan Valjarević, pisac čiji je roman "Como" mnogima bio omiljeno štivo, objavio je novu knjigu. O čemu je riječ, zna književni kritičar Dario Grgić.
Danas govorimo o dvije nove knjige hrvatskih autora. Jedna od njih uzdiše već na naslovnici - "Ah". Dragan Jurak napisao je neobičnu knjigu - žanrovski križanac filmskog eseja, poezije u prozi, autobiografije te pisma bez adresata. Gost u studiju Andrija Škare u novoj zbirci vraća se pričama, isječcima iz života stanovnika jednoga kvarta, slučajnostima koje mogu promijeniti život. Na naslovnici je ilustracija Stipana Tadića a na njoj Super Andrija, sigetski neboder, jedan od simbola "Novog dijela grada", a to je naslov i mjesto radnje priča Andrije Škare. I za kraj jedna književna poslastica - kritičar Dario Grgić prisjetio se Stefana Zweiga, slavnog austrijskog književnika između dva svjetska rata, a knjiga o kojoj će biti riječ zove se "Jučerašnji svijet" i simptomatična je i za ovo vrijeme u kojem sve ono dobro pomalo klizi u prošlost.
U fokusu današnje epizode književne su prevoditeljice. Poznate su laureatkinje ovogodišnje nagrade Iso Velikanović, nagrade koju dodjeljuje Ministarstvo kulture za najbolje književne prijevode. I nagradu za životno djelo i godišnju nagradu dobile su prevoditeljice s francuskog jezika. Bosiljki Brlečić ovo je već druga nagrada za životno djelo jer uz Nagradu Društva hrvatskih književnih prevoditelja za prijevod knjige Rolanda Barthesa Fragmenti ljubavnog diskursa odlikovana i Nagradom "Josip Tabak" za životno djelo. Dobitnica Godišnje nagrade Vlatka Valentić nagrađena je za prijevod romana Godine Annie Ernaux. I u nastavku emisije gošća nam je književna prevoditeljica: Ksenija Banović otkrit će nam tajne veze hrvatske i bugarske književnosti. Povod našem razgovoru je prijevod romana Vremensko utočište Georgija Gospodinova.
Poznata slovenska filozofkinja i sociologinja Renata Salecl bila je gošća Filozofskog teatra u Zagrebu pa smo i mi iskoristili priliku za razgovor s nekadašnjom pripadnicom znamenite Ljubljanske škole psihoanalize a današnjom profesoricom na London School of Economics, istraživačicom pri Institutu za kriminologiju na Pravnom fakultetu u Ljubljani te profesoricom na Birkbeck Collegeu. Autorica je knjiga "O anksioznosti", "(Per)verzije ljubavi i mržnje" i "Tiranija izbora", a povod našem razgovoru je knjiga "Čovjek je čovjeku virus" koju je sa slovenskoga prevela Anita Peti Stantić. Alfred Fischer bio je osječki Židov, studirao je filozofiju u Beču, završio pravo u Zagrebu, odvjetnik koji se 1941 s obitelji sklonio u Mađarsku. Posljednjih godina rata skrivali su se u Budimpešti, a Alfred je u bilježnice zapisivao svoja politička i filozofska promišljanja, opisivao život u Budimpešti pred sam kraj rata. Njegovi dnevnički zapisi sada su prvi put objavljeni pod naslovom: "Još nekoliko dana"
Lik Antigone iz istoimene Sofoklove tragedije bio je i ostao inspiracija mnogim autorima. Antigonina ustrajnost da dolično pokopa brata Polinika, unatoč zabrani kralja Kreonta, otvarala je i još uvijek otvara rasprave o etičkim, političkim, pa i rodnim implikacijama njezina čina. Priča o hrabroj ženi iz Tebe ne zastarijeva, pitanje je zastarijevaju li prijevodi tog djela. O tome, ali i o nekim drugim filološkim pitanjima razgovaramo s Nevenom Jovanovićem, inače autorom najnovijeg prijevoda "Antigone" na hrvatski jezik.
Tena Štivičić jedna je od rijetkih umjetnica koja je ustrajnim radom uspjela biti kontinuirano prisutna na svjetskim kazališnim daskama. Prva je hrvatska autorica čija je drama izvedena u jednom od najvažnijih svjetskih kazališta, National Theatreu u Londonu. Riječ je o drami "Tri zime", ujedno prvoj jedne hrvatske autorice koja je osvojila najprestižniju nagradu za dramatičarke engleskog govornog područja Susan Smith Blackburn. Povod našem razgovoru nedavno je objavljena drama "64" koju u režiji Arije Rizvić možemo gledati i u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. A u idućim minutama predstavit ćemo one kojima predajemo leno hrvatske književnosti, mladim, tek stasalim autorima. Nagrada "Na vrh jezika" namijenjena je pjesnicima a nagrada "Prozak" fikcijskoj prozi i dodjeljuju se autorima i autoricama do 35 godina. Preostaje nam još rubrika "Kucamo na vrata zaboravljenih asova" - kritičar Dario Grgić pokucao je na vrata filozofa Oswalda Spenglera koji mu se ukazao sa svojom ranom knji
Danas je Dan hrvatske knjige a sutra Svjetski dan knjige i autorskih prava pa smo se kao i uvijek priključili našoj najmasovnijoj manifestaciji koja promiče knjigu i čitanje. Tijekom sljedeća četiri dana održat će se čak 1200 programa i akcija u 250 gradova i mjesta diljem Hrvatske, koji se nakon pandemijskih godina ponovno iz virtualnih prostora vraćaju u stvarni. Tema ovogodišnje 11. Noći knjige je Knjiga kao prostor slobode, a za sam naziv preuzet je stih Vesne Parun pa tako obilježavamo i stotu obljetnicu rođenja naše velike pjesnikinje. Dužnost slobodnog čovjeka: da slobodu pretvara u misao, tako je govorila Vesna Parun.
Gost ovotjedne emisije je Omer Rak. U novom, trećem romanu "Oneiricon" ovaj esejist, dramski pisac i romanopisac ponovno na vješt način isprepleće pripovjedne niti fabule miješajući na zadivljujući način žanrove erotskog, fantastičnog, mitskog i krimi-romana s elementima horora. Nataša Govedić ne piše samo prozu, kritike, znanstvene i esejističke tekstove, ona piše i poeziju. U svojoj prvoj zbirci "Zlice i vilice" bavi se fenomenom zla i našeg odnosa prema njemu. Ali dok piše o zlu ukazuje da uvijek možemo odabrati dobro. Pjesme Nataše Govedić u knjizi su se susrele s grafikama likovne umjetnice Hane Lukas Miđić. A za kraj kucamo na vrata još jednog zaboravljenog asa. Poljski pisac Roman Javorski jedan je od onih pisaca koje su povijesni pregledi i leksikoni sustavno mimoilazili. Ali, zato Javorskog spominje i hvali naš ugledni polonist Zdravko Malić, a to ipak nešto znači. I kritičar Dario Grgić odlučio je Javorskome posvetiti idućih nekoliko minuta. Riječ je o njegovoj zbirci priča "
Naš današnji gost Dragan Velikić čak je dvaput dobio NIN-ovu nagradu za najbolji roman, za "Ruski prozor" i "Islednika". Dobitnik je nagrade Miloš Crnjanski, Meša Selimović, Kočićevo pero i brojnih drugih nagrada. "Via Pula", prvi roman Dragana Velikića objavljen je 1988. na srpskom jeziku jer, kako kaže autor, nije razmišljao o tome da je sadržaj pulski a jezik beogradski; to se tada nije isključivalo. Velikić je želio "Via Pulu" vratiti materinskom govoru pa je u hrvatskom izdanju romana Paola Orlić adaptirala tekst i ostvarila piščevu želju. Roman "Astragan" objavljen je 1991. u slavnoj Hit biblioteci Zlatka Crnkovića ali tada je ostao zameten vihorom rata pa je novo izdanje, tri desetljeća poslije, jednima prilika za prvo a drugima za novo čitanje u vremenu jednog drugog, danas aktualnog rata. Tako su se knjige koje se bave transformacijom u vremenu i i same pomalo transformirale.
Zahvaljujući našoj današnjoj gošći, na hrvatskom smo mogli čitati mnoga djela američke književnosti koja su pisali klasici poput Williama Faulknera i Marka Twaina. Glasoviti engleski roman Emma Jane Austen u njezinom prijevodu doživio je već tri izdanja u tri nakladničke kuće. Dobitnica je nagrade za životno djelo Društva hrvatskih književnih prevodilaca i najvećeg prevodilačkog priznanja u nas, nagrade "Iso Velikanović" za životno djelo. Mnogo je razloga za razgovor s Vjerom Balen-Heidl, a direktan povod prijevod je romana Zalagaoničar Edwarda Lewisa Wallanta, jedan od prvih američkih romana o čovjeku koji je preživio Holokaust, prodan u više od 500.000 primjeraka odmah po objavljivanju 1961. Prije toga idemo u Rijeku, u posjet piscu Zoranu Žmiriću kojemu je upravo izišao novi roman, Hotel Wartburg. Naslov asocira na legendarni istočno-njemački automobil Wartburg, ali on je u Žmirićevom romanu tek okidač za uspomene na godine odrastanja i sazrijevanja u sjeni dominantnog oca, najblaže
Naš je gost Lars Fr. H. Svendsen, profesor na Institutu za filozofiju Sveučilišta u Bergenu. Dobitnik je nekoliko međunarodnih nagrada, a knjige su mu prevedene na 25 jezika. Najpoznatije su mu knjige "Filozofija dosade", "Što je filozofija?", "Filozofija zla", "Strah" i "Filozofija usamljenosti" i najnovija "Filozofija laži". Nakon razgovora o slobodi, zlu i laži, vrijeme je za mitologiju. I to onu grada Daruvara u koji je filmski, televizijski, kazališni i radijski scenarist, redatelj i pisac Dejan Šorak smjestio radnju svog novog krimića "Kupelj boga Silvana".
Današnju emisiju započet ćemo razgovorom s Nadom Gašić u povodu njezine nove knjige, zbirke priča "Posljednje što su vidjele". Priče bi se mogle proglasiti kriminalističkim, ali kada je ova autorica u pitanju, njezinoj zaigranoj prozi najbolje je ne podizati žanrovske međe. Tema razgovora s književnim kritičarom Dariom Grgićem je 14. roman Salmana Rushdieja, autora čija su "Djeca ponoći" jedini roman koji je osvojio čak dva Bookera. Djela su mu prevedena na više od 40 jezika, dobio je brojne svjetske nagrade, zbog svojih književnih zasluga proglašen je vitezom, član je Američke akademije umjetnosti i književnosti i trenutačno predaje kao gost na Sveučilištu u New Yorku. Počasni je doktor i član šest europskih i sedam američkih sveučilišta. Roman "Quichotte", koji ćemo predstaviti, s engleskog je preveo Saša Stančin.
Prošli tjedan četrdesetak autora iz Hrvatske i inozemstva družilo se na Zagreb Book Festivalu. Naslovna tema ove je godine bila "Apokalipsa danas: ili o odnosu prirode i društva", a mi smo razgovarali s Rachidom Lamrabet, belgijskom autoricom marokanskog podrijetla, čiji smo roman "Reci to nekome" pročitali u prijevodu Romane Perečinec. Protagonist je mladi Marokanac koji se, zajedno s mladićima iz drugih francuskih kolonija, tijekom Prvog svjetskog rata borio na francuskoj strani.
Robert Međurečan, Animafest u knjizi i Andri Snær Magnason Robert Međurečan poznato je ime na domaćoj književnoj sceni, a pažnju je pobudio svojom trilogijom o mračnoj strani rata, djelomično baziranoj na vlastitom ratnom iskustvu. Jedan se kritičar upitao, kamo će otići Međurečanovi likovi nakon rata, a sada je s romanom "Domovina to go" stigao i odgovor: otići će na privremeni rad u Njemačku, na bauštelu. Studio je rezerviran za razgovor o jednoj posebnoj monografiji - "Pedeset godina Animafesta Zagreb". U njoj je jedna od najznačajnijih kulturnih manifestacija u Hrvatskoj, koja je Zagreb pozicionirala na svjetsku mapu animacije, konačno i ukoričena. U završnici emisije nastupa internacionalni borac, zviždač, koji neumorno upozorava na posljedice globalnog zatopljenja, islandski pisac i aktivist Andri Snær Magnason. Iskoristili smo njegovo gostovanje na Zagreb Book Festivalu kako bi ga priveli na informativni razgovor o njegovoj knjizi "O vremenu i vodi".
Na ovogodišnjem Festivalu europske kratke priče nismo mogli propustiti razgovor s kultnim piscem Hanifom Kureishijem o rasi, klasi, seksualnosti, tematici koja ga zaokuplja već 30-ak godina još od slavnog romana "Buddha iz predgrađa". Nakon razgovora s književnom rock-zvijezdom u studiju nas čeka zvijezda u nastanku, Lana Bastašić za svoj je prvi roman "Uhvati zeca" dobila Nagradu Europske unije za književnost, roman je ušao u uži izbor za NIN-ovu nagradu i preveden je na 20-ak jezika. Nakon njega objavila je zbirku priča "Mliječni zubi", potaknula petero mladih pisaca da zajedno s njom napišu dnevnik "2020." a nedavno je objavila novu knjigu "Crveni kofer".
Emisija "Knjiga ili život" u novu sezonu kreće uz "Vrisak", riječki sajam knjiga i festival autora. O stripu razgovaramo s Benjaminom Legrandom, jednim od autora kultnog "Snjegolomca", jednog od najvažnijih znanstvenofantastičnih stripova u povijesti (prevela Petra Matić). Švedska autorica Moa Romanova predstavlja "Čudakinju", strip o problemima mladih s mentalnim zdravljem. Slijede dnevničke priče: "Adolfove uši" Marka Pogačara i "Kućni ljudi" Almina Kaplana te "Mirovanje" Dunje Matić. Nakon dnevnika vrijeme je za filozofiju i "Sablasti tranzicije" Ankice Čakardić. A za kraj satira o čovjeku koji raj doživljava "Kao pakao" Ivice Ivaniševića.
Na početku emisije "Knjiga ili život" putujemo u malu zemlju velikih čitatelja. Na Islandu 318.000 ljudi kupi dva i pol milijuna knjiga godišnje. Kažu da je svaki drugi stanovnik Islanda i napisao knjigu. U antologiji naslova "Svjetlucaju ledene perle djela" 12 autorica i autora prvi su put s islandskog prevedeni na hrvatski, a autori su gostovali na "Reviji malih književnosti" u zagrebačkoj "Booksi".
"Nemoj ići u Anderlecht" poručuje naslov nove knjige priča mostarskog pisca na privremenom boravku u Belgiji, Srđana Gavrilovića. U 13 priča autor koji iz Mostara stiže u Belgiju gdje mu je djevojka na doktoratu bilježi svoja tumaranja od "kafane do kafane", od grada do grada, a svoje je dojmove osim u knjizi podijelio i s nama. Simbolika prelaska preko rijeke utisnula se u novi roman Zorana Ferića. I kao što roman "Ljubavnik" Marguerite Duras započinje na skeli preko Mekonga gdje petnaestogodišnja junakinja susreće sredovječnog kineskog bankara, sredovječni pisac i dvadesetdvogodišnja studentica u romanu "Dok prelaziš rijeku" otisnuli su se s one strane dobra i zla ili bar prekršili sva pravila građanskog morala. O romanu koji je i posveta kultnom "Ljubavniku" i drukčiji od njegovih prethodnih romana razgovaramo sa Zoranom Ferićem. A za kraj uz Martinu Divić i putopis "Ne postoji sutra u Atru" odlazimo u sjeverozapadnu Afriku, Mauritaniju, Senegal, Maroko...
Prije 100 godina objavljen je roman koji se smatra vrhuncem književnog modernizma a mi se pridružujemo obilježavanju obljetnice Uliksa uz knjigu Nuale O'Connor "Nora" u kojoj je glas dobila Joyceova životna partnerica, muza i inspiracija za lik Molly Bloom. Naš gost je književni kritičar Dario Grgić. U emisiji Knjiga ili život najčešće razgovaramo s domaćim piscima ali ovaj put dajemo riječ onima koji njihove knjige čine razumljivima i dostupnima svjetskoj publici, prevoditeljima. Nismo zaboravili ni one koji svjetsku književnost prevode nama. Goran Čolakhodžić podsjetio nas je na pomalo zaboravljenog klasika rumunjske književnosti Panaita Istratia.
Danas kada se susrećemo sa stalno novim migrantima, Robert Perišić podsjetio nas je da je i naša civilizacija posljedica nekih davnih migracija. Roman Brod za Issu vraća nas u 4. stoljeće prije naše ere, u doba u kojem Iliri nisu htjeli piti vino koje su donijeli Grci, kao čin svojevrsnog otpora tadašnjoj globalizaciji, dok su pak Grci pivopije smatrali barbarima. Naš je gost Robert Perišić.
U studiju razgovaramo s profesorom Tomislavom Brlekom, autorom Antologije.
'Hiljadudevetstošezdesete: fragmenti dnevnika' prvo su cjelovitije izdanje Krležinih dnevnika nakon piščeve smrti. Zapisi su to koje je bilježio od kraja pedesetih do ranih sedamdesetih godina 20. stoljeća, kada je prestao pisati dnevnik. Priredio ih je leksikograf i krležolog Vlaho Bogišić s kojim je razgovarala Jelena Jindra. Ivana Šojat objavila je dvadesetak knjiga. Piše poeziju, eseje, drame, priče, romane, slikovnice, a uz to se i aktivno bavi književnim prevođenjem. Teško je nabrojiti sve teme kojima se Ivana Šojat u svojim knjigama već bavila a u novom romanu "Sama" otvara pitanja o društvenim pritiscima na žene i njihovim intimnim strahovima. Vraćamo se u šezdesete godine prošlog stoljeća, doba kada je svemirska utrka bila na vrhuncu. Temom zloupotrebe životinja u znanstvene svrhe bavi se književnica i urednica u Dramskom programu Hrvatskoga radija Lada Martinac Kralj u romanu "Lajanje na svemir".
Za književni početak godine odabrali smo pisca poznatog po kontroverzama, proroka koji u svojim fikcijama nije samo predvidio duh budućeg vremena nego i terorističke napade. Ipak, najveći moralist svjetske književnosti više nije toliko otrovno ciničan i bezobrazan koliko melankolično depresivan. No, prije razgovora o novom romanu Michela Houellebecqa Uništiti vraćamo se piscu uz čije smo novoobjavljene fragmente dnevnika Hiljdudevetstošezdesete završili prošlu godinu - Miroslavu Krleži. Memorijalni prostor, odnosno stan u kojem su 30 godina živjeli slavna glumica HNK Bela i jugoslavenski i hrvatski pisac Miroslav Krleža oštećen je u zagrebačkom potresu. Od tada su minule gotovo tri godine, a stan je i dalje zatvoren za posjetitelje. Nema ni naznaka obnove. Ljubaznošću kustosice Vesne Vukelić obavili smo kratku novinarsku inspekciju, provjerili stanje Krležine biblioteke, umjetnina, antiknog namještaja i ostalih dijelova baštine za koju se brine Muzej Grada Zagreba.
Posljednje misli književnog kritičara Darija Grgića izgovorene u ovoj emisiji bile su posvećene filozofiji. U našoj rubrici Kucamo na vrata zaboravljenih asova Grgić nas je godinama podsjećao na pomalo zaboravljene autore vrhunskih djela a sada donosimo njegova posljednja dva poziva na čitanje. Priče o čovjeku Constantina Noice i Predavanja o Nietzscheu Vanje Sutlića zaboravljeni su asovi koje bismo trebali pročitati, rekao je Dario Grgić.
Crni zec - sabrane i nove pjesme Drage Glamuzine omogućile su nam da u linearnom slijedu pratimo pretvorbu njegova života u tekst, fikcionalizaciju piščevog građanskog ja koje u dijalogu s lirskim junakom stvara novu književnu istinu. Eros i tanatos, obitelj i preljub u okružju surovog korporativnog kapitalizma. Likovi, motivi, razgovori s prethodnicima koji su ga obilježili ali i vlastitim knjigama dopunjuju se i klize kroz zbirke Mesari, Je li to sve i Everest koje kada se čitaju zajedno nalikuju na roman u stihovima. Novi roman Marine Šur Puhlovski Virus, potres, brak nastavlja se na ciklus romana o Sofiji Kralj (Nesanica, Ljubav, Igrač, Divljakuša, Zbogom djevojčice), s tim da je glavna tema ovog romana njezin brak s junakom Igrača, odnosno 45 godina tog braka. On je većinu tog vremena propadao, ali se ipak održao gotovo pola stoljeća, jer je "institucija" žilava, kako na jednom mjestu kaže junakinja.
Ex libris je antikvarijat u čijem se, pomalo starinskom ambijentu, već godinama vole okupljati pisci i čitatelji, prava riječka književna oaza, proglašena nedavno i najboljim antikvarijatom u Hrvatskoj. Uz to, ovaj se prostor katkad transformira i u klupski ambijent pogodan za koncerte, kazališne izvedbe, okrugle stolove... Uz sve to Ex libris se bavi i nakladništvom a sada je povodom 60. rođendana Željka Međimorca objavljena knjiga Kralj hrbata.
Nada Kuršl, junakinja romana Očenaš, pred smrt polaže završni račun svoga života. Jer nakon smrti ostaju laži a ova ugledna zagrebačka gospođa koja je prekinula lanac koji ju je vezao za grijehe predaka često ponavlja: Ja sam Nada Kuršl, ja znam, ja pamtim. Naša je gošća Iva Ušćumlić, književnica koja je nakon romana Duhovi i Omara i u svom trećem romanu Očenaš zagrebla u samu utrobu života Zagreba. Zatim se vraćamo u prošlost, u 17. stoljeće, epohu koju povjesničari zovu zlatnim dobom španjolske književnost. Nećemo se baviti Cervantesom nego njegovim suvremenikom Franciscom de Quevedom i knjigom Snoviđenja o kojoj smo razgovarali s prevoditeljem Karlom Budorom.
U današnjoj emisiji razgovarat ćemo sa Stankom Andrićem, povjesničarom, piscem, prevoditeljem i urednikom. Čovjekom koji je još tijekom studija francuskog i latinskog jezika objasnio Povijest Slavonije u 7 požara. Doktorirao je na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti. Nagradu Vladimir Nazor dobio je za knjigu Dnevnik iz JNA i druge glose i arabeske. Eseje je nazvao Enciklopedijom ništavila, objavio roman Simurg i brojna historiografska djela. Povod razgovoru je biblioteka Per speculum koju uređuje. Književnost i pamćenje u suvremenom romanu u Rusiji tema je knjige Moja domovina - SSSR. S autoricom Danijelom Lugarić Vukas s Katedre za rusku književnost razgovarali smo o odnosu pisaca prema prošlosti i u kontekstu rata u Ukrajini.
Jedan od najperspektivnijih latinoameričkih autora, Carlos Fonseca, nedavno je u Zagrebu predstavio roman "Muzej besanih" u prijevodu Ele Varošanec Krsnik. Rođen je u Kostariki, mladost proveo u Portoriku, a onda ga je stipendija odvela u SAD, na prestižno sveučilište Stanford gdje je je diplomirao pa zatim doktorirao na Princetonu. Preselio se u Europu i danas predaje postkolonijalnu latinoameričku književnost na Cambridgeu. Uz to je stigao napisati tri romana. Razgovarali smo o "Muzeju besanih".
Tema emisije "Knjiga ili život" je čileansko-španjolski pisac Roberto Bolano čija književna ostavština već dvadeset godina uzbuđuje i publiku i kritiku. Bolanovi postumno objavljeni romani (umro je 2003. u Barceloni) redovito postaju bestseleri, takav je bio slučaj s romanom "2666" koji je i kod nas rado čitan i komentiran. Povod za razgovor o Bolanu njegova su dva netom objavljena romana, "Amulet" i "Udaljena zvijezda", o kojima razgovaramo s prevoditeljicama Elom Varošanec Krsnik i Tatjanom Tarbuk.
Marko Gregur, koji je za roman "Vošicki" osvojio nagrade Vladimir Nazor i Fric, govori o svom novom romanu "Šalaporte": o otoku Prviću, umjetnosti i smislu, pobjednicima, gubitnicima i dijalektima. Knjiga koju niti jedan poklonik pisane riječi ne bi smio propustiti svakako je "Beskraj u trsci", bestseler španjolske filologinje i spisateljice Irene Vallejo o velikoj avanturi knjige u antičkom svijetu. Prevoditeljica knjige Silvana Roglić i urednica Iva Karabaić uvode nas u avanture i nedaće koje je knjiga trebala proći da bi preživjela turbulentna tisućljeća i došla do današnjih čitatelja.
Sibila Petlevski je svoj impresivni opus proširila brojnim granama umjetnosti i znanosti. Piše pjesme, drame, libreta, znanstvene i stručne knjige, prevoditeljica je i urednica književnih antologija i znanstvenih publikacija. Dobitnica je nagrade Vladimir Nazor za knjigu poezije, nagrade Petar Brečić za dramaturgiju i nagrade T-portala za najbolji roman. Profesorica je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu a odnedavno i redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Povod našem razgovoru je njezin novi roman Točka poraza. Prije 20 godina objavljen je roman preminulog književnika Sime Mraovića pod naslovom Konstantin Bogobojazni - nevelik opsegom, ali tematski simptomatičan kada je u pitanju odnos prema drugom, drukčijem... Nedavno je novi život romanu udahnula audioadaptacija u izdanju Vijeća za srpsku manjinu. Mi smo razgovarali s autoricama radioromana: Dinom Vukelić i Natašom Puškar.
Tijekom ljetne pauze mi smo snimali kako bismo se sada mogli vratiti u ljeto kada su se održavali festivali koje nismo mogli propustiti. Ni na istoku ni na zapadu, u Sarajevu, 8. put je održan književni festival Bookstan. No East No West slogan je koji je prije 8 godina osmislio kustos prvog festivalskog izdanja sarajevski i već odavno američki pisac Aleksandar Hemon. Tema ovoljetnog festivala bila je Imaginarni Balkan, a glavna zvijezda bugarska povjesničarka, koja je također već odavno zamijenila Balkan Amerikom, Marija Todorova.
Naš današnji gost najprevođeniji je suvremeni bugarski pisac. Kod nas je poznat po knjigama Prirodni roman, Fizika tuge, Sva naša tijela i Vremensko utočište. Za ovu posljednju dobio je nagrade Premio Strega Europeo i Booker International i postao svjetskom književnom zvijezdom. Ali to nije sve. Razgovarali smo i s jednim od najcjenjenijih srpskih književnika Svetislavom Basarom. Dvostruki dobitnik prestižne NIN-ove nagrade-2006. za roman Uspon i pad Parkinsonove bolesti i 2020. za roman Kontraendorfin, nedavno je objavio roman Rekapitulacija, završni dio trilogije koju čine Andrićeva Lestvica užasa i spomenuti Kontraendorfin.
Sutra počinje Interliber, sajam na kojem se već 45 godina okruženi gomilama knjiga druže ljudi koji ih proizvode s onima koji njihovu poslu daju smisao - čitateljima. Od sutra nas na Zagrebačkom velesajmu očekuju i brojna predstavljanja knjiga, autori će ih naravno potpisivati i razgovarati s čitateljima, pa ćemo pokušati najaviti bar neke programe. Naši su gosti članovi uredničkog tima Premium programa Interlibera: Monika Herceg i Andrija Škare. Novi roman Slobodana Šnajdera "Anđeo nestajanja" pripovijeda o polaganom slomu revolucije kroz lik Anđe Berilo, nepotkupljive revolucionarke. Uz njezinu sudbinu Šnajder prepleće i one niza povijesnih ličnosti, u rasponu od Đilasa pa do Hebranga, a kao moralnu okosnicu romana odabrao je Koču Popovića, nadrealista, revolucionara, generala i političara. Nakon romana "Doba mjedi" u kojem je opisao obiteljsku epopeju podunavskih Švaba, romanom "Anđeo nestajanja" Šnajder potvrđuje svoj impozantan pripovjedački zamah.
"Osamotne okolnosti" Envera Krivca knjiga je posve neobična, neusporediva i s jednom drugom objavljenom u našim krajevima ali zato bogata heterogenim utjecajima američkih underground stripova, art bruta, dade i, što je najvažnije, nadahnuta je, zaigrana, pametna i duhovita. Enver Krivac zamislio ju je kao 4 broja novina spojena u art book. Uz stripove i ilustracije u njoj su i priče koje obilježava Krivčeva sklonost eksperimentu.
Nije slučajno što veći dio današnje emisije zauzimaju dvije spisateljice koje dolaze iz Rijeke, one su Dora Šustić i Tea Tulić, autorice koje spadaju u novi riječki književni val koji već neko vrijeme naplavljuje suvremenu hrvatsku književnost. Roman Psi Dore Šustić moćan je generacijski roman o odrastanju kroz ljubav i traumu. Kratki roman Tee Tulić Strvinari starog svijeta melankolična je priča kćeri o odrastanju uz oca. Priča je bajkovita i trpka, sjetna i duhovita istodobno. Iz Rijeke se selimo na posve drugo mjesto u jedno drugo vrijeme. U 16. stoljeću Gosvami Tulsidasa, inspiriran Valmikijevom Ramajanom, napisao je epsku pjesmu Ramaćaritamanasa na lokalnom jeziku avadhi pa su Ramin život konačno mogle razumjeti i narodne mase. Sada Ramaćaritamanasu možemo čitati i na hrvatskom zahvaljujući prijevodu swamija Gjaneshwar Purija. A to je važno jer nije riječ samo o remek-djelu epske poezije već i o knjizi kroz koju možemo pokušati bolje shvatiti indijsku filozofiju, duhovnost i društ
Razgovarali smo s poznatom američkom autoricom Susan Orlean, prema čijoj je knjizi Kradljivac orhideja snimljen Oscarom nagrađen film Adaptacija. Njezina nova Knjiga o knjižnici neobična je mješavina trilera i povijesne i sociološke studije o ulozi javnih knjižnica. Autorica rekonstruira što se dogodilo kada je 1986. gradsku knjižnicu u Los Angelesu uništio požar u kojem je stradalo gotovo milijun knjiga. Razgovarali smo i s Andrejem Nikolaidisom, dobitnikom brojnih nagrada: Europske nagrade za književnost za roman Sin, "Meša Selimović" za roman Mađarska rečenica, te crnogorskih nagrada Miroslavljevo jevanđelje i Trinaestojulska nagrada. Predstavio je novi roman Antonije napušta boga. Emir Imamović Pirke objasnio je kako ostvariti Plan savršenog neuspjeha, a Lidija Deduš programatsku rečenicu i naslov knjige Ja se zovem Lidija Deduš.
Ljudi u čitanju mogu provesti dobar komad života, a da ipak ne budu čitatelji. Kod mnogih se radi o najobičnijoj pozi. Pravih čitatelja jednostavno mora biti manje nego pravih pisaca. Misao je Borgesova, a citirao ju je jedan od rijetkih članova tog kluba duhovnih aristokrata koji čitaju kako bi pronašli daleku braću, prijatelje koji im se obraćaju iz dubine vremena: pravi čitatelj Dario Grgić. Književni kritičar koji je svojim neobičnim promišljanjima, asocijativnim skokovima i gotovo nevjerojatnom erudicijom obogaćivao emisiju "Knjiga ili život" od njezinih početaka, napustio nas je prije godinu dana. O njegovu radu razgovaramo s urednicom na Trećem programu HR-a Gordanom Crnković i prevoditeljem Adrianom Cvitanovićem.
Prije nešto više od 3 godine u ovoj smo emisiji s Ivanom Vidićem razgovarali o romanu Faradayev kavez. Satiričan pristup ključnim problemima naše stvarnosti iz tog suvremenog pikarskog romana provlači se kroz sva Vidićeva djela pa i ovaj novi roman. Ali Sat koji otkucava samo tik bavi se osjećajima. Globalno rasulo zrcali se u privatnom kao makrokozmos u našem privatnom mikrokozmosu u kojem razum gubi bitku pred pomahnitalim osjećajima. Naš gost je Ivan Vidić.
U emisiji Knjiga ili život ovog ćemo puta razgovarati o prvom naslovu objavljenom u novopokrenutoj biblioteci Bura čiji je urednik Andrija Škare koji će u njoj okupiti domaće autorice i autore. U prvom naletu bure Sven Popović zaplovio je daleko od gradskog asfalta iz svojih prethodnih knjiga - u fantasy. Ali prije razgovora o romanu Mali i Levijatan govorit ćemo o poeziji. Pjesnik, kritičar, prevoditelj i urednik na 3. programu Hrvatskog radija Davor Šalat predstavit će svoju upravo objavljenu knjigu Hrvatske pjesničke prakse od 2000. do 2010. Emisiju ćemo i završiti u znaku poezije koju predlažemo za čitanje u našoj rubrici Tjedna lektira.
Simfonije/Turpituda predstava je koja objedinjuje dvije poeme: Turpitudu srpskog nadrealista Marka Ristića i Krležinu poemu Pan iz zbirke Simfonije, no u tekst ove izvedbe uklopljeni su i fragmenti Ristićevih i Krležinih dnevnika, kao i raznih povijesnih događaja poput sukoba na književnoj ljevici. Gordan Nuhanović razgovarao je s mladom redateljicom Rajnom Racz i glumcem Ivanom Simonom. A nakon svježeg pogleda na stara prijateljstva i sukobe vraćamo se ukoričenom Krležinom tekstu u novoj biblioteci Djela Miroslava Krleže. Petosveščane Zastave, pjesnička zbirka o potlačenom seljaštvu Balade Petrice Kerempuha i knjiga političkih eseja Deset krvavih godina prvi su naslovi ove biblioteke.
Kada je Kustoski kolektiv Blok u svojoj biblioteci Tendencija objavio knjigu "Đuro Tiljak: O građanskoj, socijalnoj i partizanskoj umjetnosti", medijski odjek bio je zanemariv ali nas je nedavno zatvorena velika izložba Ivana Meštrovića potaknula da obratimo pozornost na već dugo zanemareni rad ovog povjesničara umjetnosti koji je i sam nekada polemički pisao o Meštroviću. Ovim izdanjem Kustoski kolektiv Blok dokumentirao je gotovo cjelokupni Tiljkov publicistički rad. Umjetnik i kolekcionar Vladimir Dodig Trokut u svom je Antimuzeju skupio i sačuvao dvjestotinjak neobjavljenih rukopisa Tina Ujevića.
Početak proljeća obilježava jedan od najdugovječnijih pjesničkih festivala na svijetu Goranovo proljeće. Miroslav Kirin, ovogodišnji dobitnik Goranovog vijenca, prisjetio se svog pjesničkog puta od 1989. kada je dobio nagradu Goran za mlade pjesnike do danas. Ženska iskustva u pričama Carmen Marie Machado dekonstruirana su i ispričana kroz fantastiku, horor ali i narodne priče ili pak sažetke epizoda serije Zakon i red. Uznemirujuća realnost u kojoj mnoge žene žive stari je sadržaj ispričan na nov način u knjizi Njezino tijelo i drugi stranci. Prevela ju je naša večerašnja gošća Lora Tomaš.
Autobiografska fikcija, muške ispovijesti i ženski vesterni, transnacionalni identiteti i izmišljeni jezici. Nomadi, vještice i dezerteri. Dalmatinske prerije i mađarske ravnice, črna međimurska zemla i ličke šume. Tim je riječima, odmah na koricama, opisana nekonvencionalna antologija Područje signala kojom je Jagna Pogačnik mapirala suvremenu prozu u Hrvatskoj od 2000. do 2020.
Emisijom Knjiga ili život započinje Tjedan knjige na Trećem. Razgovarat ćemo s piscem urbane proze koji se već odavno posvetio ispisivanju suživota s prirodom. Edo Popović vratio se svojim špageti krimićima i napisao roman Hrvatski pasijans. Ali nismo čitali samo hrvatsku već i američku prozu. Jedan od najvećih romanopisaca Cormac McCarthy u svoja je dva posljednja romana: Putnik i Stella Maris uključio velike teme koje je promišljao družeći se sa znanstvenicima u prestižnom istraživačkom centru Institut Santa Fe. Razgovarali smo s Patricijom Horvat koja je romane prevela na hrvatski.
U današnjoj emisiji pogledajte što je o vremenima kina, filma i, naročito Zagreba Tahir Mujičić zapisao u knjizi "Mali romani". Drago Glamuzina otkriva nam sadržaj svoga dnevnika i zašto ga je nazvao "Noćni portir".
U emisiji razgovaramo o nedavno održanoj konferenciji o Augustu Cesarcu, revolucionaru, komunistu i književniku. Pod nazivom Argumenti za revoluciju, što je također i naslov pomalo zaboravljene, ali briljantne biografije Cesarca autorice Zorice Stipetić, u sklopu Subversive festivala prisjetili smo se zašto ovog književnika i njegovo vrijeme ne bismo trebali zaboraviti.
Njemačkoj književnici Jenny Erpenbeck već godinama najavljuju da će dobiti Nobelovu nagradu, još ju nije dobila ali je zato sada za roman "Kairos", zajedno s prevoditeljem Michaelom Hofmannom koji ga je preveo na engleski jezik osvojila Međunarodnu nagradu Booker. Jenny Erpenbeck mi smo upoznali prije nekoliko godina i na Sajmu knjiga u Puli razgovarali o romanima "Večer svih dana" koji je na hrvatski prevela Romana Perečinec i "Nepravilni glagoli" u prijevodu Andija Jelčića. Poslije intervjua s autoricom razgovaramo o romanu "Kairos" koji je prevela Ana Nemec. Slijedi razgovor o zbirci priča vinkovačko županjske spisateljice Tene Lončarević čije priče pokazuju snažnu sklonost ka društvenim, pa i povijesno osjetljivim temama, onima o kojima se oportunistički šuti.
Knjiga ili život novu sezonu započinje emisijom snimljenom u Sarajevu na književnom festivalu Bookstan. Kako o životu i smrti u Gazi pisati pjesme objasnio nam je palestinski pjesnik Mosab Abu Toha, Aleksandar Hemon predstavio je novi roman Bejturan i ruža i nastupio s poznatim glazbenikom Damirom Imamovićem, a Zoran Predin je održao koncert, ali i promovirao roman Bezgrešna. Andrej Blatnik vratio nas je u doba mladosti i burnih političkih događaja kroz razgovor o knjizi Trg oslobođenja a Dušan Šarotar je u Zvjezdanoj karti oživio kraj svojih predaka, prekomurskih Židova. To je samo dio razgovora koje smo snimili na Bookstanu, čija je ovogodišnja tema naslov posudila od poznate pjesme: Zarjavele trobente.
U emisiji pogledajte razgovor s Radom Dragojevićem, autorom knjige o jugoslavenskom političaru Stipi Šuvaru, pod nazivom "Šuvar. Politička biografija", koja je ujedno i prva knjiga posvećena Šuvarovom političkom djelu, kako onom u Jugoslaviji kada je zauzimao visoke funkcije i bio jedan od najdosljednijih promicatelja samoupravnog socijalizma, tako i nakon silaska s vlasti, nakon osamostaljenja Hrvatske kada započinje Šuvarova politička borba na ljevici koja je potrajala sve do njegove smrti 2004. godine.
