Partizanski pokret bio je najjači organizovani oružani otpor u Evropi u Drugom svjetskom ratu. No, kako se uopće dogodio rat? Tridesetih godina 20. stoljeća jačaju nacizam i fašizam u Evropi, na vlast dolaze ljudi i pokreti opasnih namjera, a velike sile ne shvataju razmjere promjena. Među političkim strankama i Komunistička partija s centralom u Moskvi širi svoj utjecaj po kontinentu, ali kakav je on zaista u Kraljevini Jugoslaviji? Zašto je Španski građanski rat bio toliko važan za kasniji razvoj partizanskog pokreta i kako su nastali partizani pogledajte u prvoj epizodi serijala.
Hitler 1941. napada Jugoslaviju, nakon čega ta država kapitulira. Raspadaju se njene institucije, a raspada se i teritorijalno u više dijelova. Iz ostataka kraljevske vojske nastaje četnički pokret, a pod vodstvom komunističkih aktivista partizanski. Oba se u početku izjašnjavaju kao pokreti otpora njemačkoj okupaciji, ali od početka ideološki ne nalaze prostora za saradnju. Ko privlači više ljudi u svoje redove i kakvi su im ciljevi istražujemo u drugoj epizodi serijala.
Kako se organizuje partizanski pokret na području bivše Jugoslavije i gdje su žarišta otpora? Nijemci rano shvataju da su im antifašisti glavni protivnici na području Jugoslavije, ali koji je trenutak kad zapadne sile uviđaju da su im pravi saveznici zapravo komunisti? Kako su izgledale ključne bitke kojima su Nijemci željeli slomiti antifašistički i partizanski otpor i zbog čega, uprkos velikim gubicima, nakon njih partizanski pokret još više jača objašnjavaju brojni historičari u trećoj epizodi serijala.
Od ljeta 1941. partizanski pokret iz dana u dan sve je masovniji, a priključuju mu se pripadnici svih naroda, različitih zanimanja i generacija. Iako većinu partizana čine muškarci, sve važniju ulogu igraju i žene. Masovni pokret postaje i vojno uspješan, pa se oslobađaju i sve veći dijelovi teritorije. Je li organizovanje života na oslobođenim područjima bilo priprema za preuzimanje vlasti nakon rata pogledajte u četvrtoj epizodi serijala.
Jugoslavenski partizanski pokret nastao je kao oslobodilački i antifašistički, ali je s vremenom sve više počinjao dobijati i revolucionarni karakter. Komunistička ideologija i simbolika postaju neizostavan dio partizanskog identiteta. Kako će komunizam utjecati na odnos partizana prema ideološkim neistomišljenicima u zemlji, ali i u kojoj će mjeri uvjetovati izbor vojnih saveznika u Evropi pogledajte u petoj epizodi serijala.
Iako su sela, šume i planine bili glavni prostor djelovanja, uspjeh partizanskog pokreta bio bi mnogo teže ostvariv bez dobro organizovane urbane gerile i hrabrih ilegalki i ilegalaca po brojnim jugoslavenskim gradovima. Ko su bili ilegalci, koje su im bile dužnosti u okupiranim gradovima i je li Valter uspio odbraniti Sarajevo pogledajte u šestoj epizodi serijala.
Iz Drvara preko Visa do Beograda, Josip Broz Tito u nekoliko mjeseci tokom 1944. od vođe gerilskog pokreta postao je vojskovođa i državnik. Koliko su njegova harizma, ali i uspjesi na terenu utjecali na odnose partizana s ratnim saveznicima? U posljednjoj epizodi serijala otkrivamo kako su izgledale završne operacije za oslobađanje Jugoslavije, ali i kakav je bio odnos pobjednika prema poraženima.